Europska komisija pozvala Srbiju da izmjeni propise o upisu u matičnu knjigu rođenih

U izvještaju o napretku Srbije u procesu pristupanja Europskoj uniji za 2019. godinu, Europska komisija konstatirala je da većina Roma posjeduje osobne dokumente, ali je istaknula da je postupak upisa rođenja djeteta čiji roditelji ne posjeduju osobne dokumente potrebno pratiti i da je potrebno izmjeniti odgovarajuće podzakonske akte.

Na ovaj način, Europska komisija pridružila se velikom broju međunarodnih organizacija i ugovornih tijela, koje su u svojim izvještajima također ukazale na ovaj problem i koje su preporučile Srbiji da omogući upis u matičnu knjigu rođenih svakom djetetu odmah nakon rođenja. Slične preporuke Srbiji su prethodno upućene i od strane Savjeta za ljudska prava UN, Komiteta UN za ljudska prava,  Komiteta UN za prava djeteta,  Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava. I Europski parlament je prošle godine pozvao Srbiju da omogući potpunu realizaciju prava na blagovremeni upis rođenja, a Srbija se obavezala i da će ispuniti Ciljeve održivog razvoja UN, među kojima je i cilj da se svakome mora osigurati upis u matičnu knjigu rođenih.

Sve ove preporuke donijete su zbog toga što dva podzakonska akta koji reguliraju postupak upisa u matičnu knjigu rođenih sprječavaju da se odmah nakon rođenja u matične knjige upišu djeca čije majke ne posjeduju osobne dokumente. Na taj način, u Srbiji se krši pravo djeteta na upis u matične knjige odmah nakon rođenja, koje je garantirano kako ratificiranim međunarodnim konvencijama tako i Ustavom i zakonom Republike Srbije. UNICEF je u tumačenju odredaba Konvencije o pravima djeteta konstatirao da upis „odmah nakon rođenja“ podrazumijeva rok od nekoliko dana, a ne mjeseci. Međutim, u Srbiji su ti postupci dugotrajni, u nekim slučajevima traju i duže od pola godine.

Ovaj problem u Srbiji skoro isključivo pogađa romsku nacionalnu manjinu, jer i dalje nemali broj Romkinja ne posjeduje osobne dokumente. Povodom toga, Praxis je uputio apele nadležnim organima da izmjene sporne podzakonske akte u cilju rješavanja ovog ozbiljnog problema.

U izvještaju Europske komisije ukazuje se i na druge probleme koji pogađaju romsku populaciju u Srbiji, na težak društveni položaj Roma i na jaz koji postoji u odnosu na većinsko stanovništvo. Tako se, pored ostalog, ističe i to da skoro 60 posto djevojčica iz romskih naselja vjenčava u ranom uzrastu, kao i da pravo na roditeljski dodatak zavisi od toga da li su djeca vcijepljena, a da je samo 12,7 posto romske djece primilo sva preporučena cjepiva, dok je kod neromske djece cjepivo primilo njih 70,5 posto. Također se ukazuje da mnogo manje djece romske nacionalnosti je obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem i da drastično manji broj romskih učenika završava školovanje. Istovremeno se ističe se i da je potrebno rješavati problem segregacije u školama. U izvještaju se iznose i podaci koji pokazuju daleko veću nezaposlenost Roma u odnosu na ostalo stanovništvo, a skreće se i pažnja na nedovoljnu zastupljenost Roma u javnoj upravi.

Praxis je sudjelovao u procesu izrade izvještaja Europske komisije, kako tokom savjetovanja, tako i slanjem pisanog priloga upravo ukazujući na gore navedene probleme.

Izvor: praxis.org

0