Nazire li se rješenje? – Prosvjed protiv preseljenja romskih obitelji u Novi Petruševec

Foto: Phralipen
Autor: Fran Radonić Mayr

U subotu, 2. ožujka 2019, održalo se okupljanje mještana Novog Petruševca i okolice ispred nedovršenog Sportskog doma kako bi prosvjedovali zbog mogućeg useljenja četrdeset romskih obitelji u njihov kvart. Najveći problem je, kažu, što je u to uključeno trideset romskih obitelji iz Novog Jelkovca o kojima se već duže vrijeme piše. Na okupljanju su se nalazili transparenti kao što su gradonačelniče, zašto ne poštujete lokalnu i mjesnu samoupravu?”, ali i vrlo dehumanizirajući poput “uzmi ih sebi”. Kada sam upitao okupljene zašto prosvjeduju, napomenuli su da oni plaćaju porez i prirez te rade da bi imali svoje kuće i stanove, a navedene siromašne obitelji dobivaju sve besplatno jer su Romi, što insinuira da su Romi u Hrvatskoj privilegirana skupina.

Također, izjavili su kako će im se cijena nekretnina srušiti, životi im postati opasniji, a kvaliteta obrazovanja nazadovati ako se usele romske obitelji. Kada sam pitao kako bi problem tih obitelji rješili, neki su naveli da Romima ne treba davati besplatne stanove nego ih natjerati da se zaposle, a drugi nisu imali ideja za rješenje. Kada su odabrani mještani počeli govoriti na bini pred mikrofonom čule su se slične izjave.

Konstantno ponavljani motiv bio je kako oni (mještani) nisu rasisti nego im to mediji žele nametnuti kako bi oduzeli važnost glasa malog čovjeka s periferije grada. Smatraju da gradonačelnik Milan Bandić nikada ne bi navedene obitelji preselio na Pantovčak jer tamo živi previše moćnih ljudi te da je razlog zašto se Rome seli u Petruševec taj što ih smatra politički bezopasnima. Mještani su kritizirali i način na koji je odluka donešena; naglo, bez javne rasprave i dijaloga s mjesnom zajednicom. Neki su dobronamjerno pozivali na dijalog i kompromis, a drugi su paranoično tvrdili kako je to samo početak te da će im kad-tad krenuti naseljavati i migrante. Predstavnica osnovne škole je upozorila da škola nije opremljena za takav pothvat zato što nemaju čak ni školskog psihologa, a jedan od govornika je napomenuo kako objekt nije prilagođen za stanovanje velikog broja obitelji jer je preblizu tračnica vlaka.

Mještani nisu iskazali netrpeljivost spram romske kulture ili boje kože već su naglašavali kako je problem u neprilagođenim obiteljima koje su se u Novom Jelkovcu bavile kriminalom. Vjerujem da neki mještani ne bi imali ništa protiv doseljenja četrdeset bogatih i uglednih romskih obitelji, ali ono što je takvom logikom izgubljeno je da su upravo siromaštvo i marginalizacija oblici rasizma spram Roma. Rasizam se samo na površini ispoljava u obliku mržnje prema drugačijoj boji kože, a u suštini je sustavni problem marginalizacije manjina, segragacije od većinskog stanovništva i stigmatizacije nizom različitih diskriminatornih političkih odluka. Uzmimo, recimo, hrvatsko školstvo i izostanak teme koncentracijskog logora Jasenovac u školama, a samim time i izostanak kontekstualizacije siromašnih i neprilagođenih Roma koji su pretrpjeli izuzetne gubitke te razvili veliko nepovjerenje spram bijelog čovjeka. Korijen toga možemo tražiti i u starijoj povijesti, u zataškanom robovlasničkom sustavu koji je potlačio Rome u Europi i trajao sve do sredine 19. stoljeća, time im onemogućivši uspostavu privatnog vlasništva kojeg bi prenijeli na svoje potomke.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Izvor: phralipen.hr

0