Romi i Romkinje na pozicijama odlučivanja u Srbiji

Osman Balić
Foto: privatna facebook arhiva
Autor: Milica Milojević-Kostić

Romi u Srbiji, kao druga nacionalna manjina po brojnosti, nemaju svoje predstavnike u Parlamentu kao ni u gradskim skupštinama, a posljednji put njihov glas u Skupštini Srbije čuo se pre više od deset godina.

Direktor Yurom centra Osman Balić, opisao je trenutnu situaciju u kojoj se nalaze Romi u Srbiji kao “turobnu”.

“Inicijative ima ali nema para, a politikom se bez novaca ne možete baviti. Glasovi Roma predstavljaju sigurni rezervoar za bilo koju stranku na vlasti. Romi uvijek glasaju za vlast, jer su oprezni i plašljivi, i to je prava slika političkog učešća Roma u javnom životu Srbije”, kazao je Balić.

Prema njegovim riječima, veliki problem predstavljaju “fantomske stranke”, koje su kriminalizirane i nude romske glasove većinskim strankama.

U Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine Romi imaju svoju predstavnicu, Jelenu Jovanović. Iako u Beogradu nezvanično živi oko sto tisuća Roma, a u Nišu oko dvadeset, u Skupštinama tih gradova ova nacionalna manjina nema viječnike.  Mjesto su jedino izborili u opčinskim vijećima, i to preko stranke na vlasti. U nekim manjim vojvođanskim mjestima i na jugu Srbije,  u Leskovcu, Vranju  i Bujanovcu imaju viječnike.

 

On je dodao, da i kada su imali svoje predstavnike u Skupštini, oni nisu bili složni pa ih većina Roma pamti samo po njihovim međusobnim prepirkama.

Njihov loš osobni odnos demoralizirao je romske glasače, koji ionako nisu politički homogeno tijelo. Iako godinama najviše glasaju za vodeće liste, smatram da među samim Romima sazrieva mišljenje  i stav o formiranju jedne nacionalne političke stranke“, kaže Balić.

U Sazivu Skupštine do 2009. godine, Rome su predstavljali dr Rajko Djurić i Srđan Šajn ispred Unije Roma i Jovan Damjanović, koji je u poslaničke klupe ušao preko liste Srpske radikalne stranke. Za romski narod statistički to su bile zlatne godine u parlamentarnom životu, ali  nažalost prisustvo u skupštinskim klupama nije iskorišćeno na pravi način, ocjenjuje Balić.

Teorija vs. praksa

Dugodišnji borac za pitanja Roma Dragan Gračanin ocjenjuje da Romi ne prolaze mnogo bolje ni kada traže posao u javnim ustanovama.

Dragan Gračanin
(Foto: privatna facebook arhiva)

„Kao nacionalna manjina koja čini dva posto stanovništva, Romima  bi u državnom sektoru trebalo da pripadne oko 1400 od 700.000 radnih mjesta. Praksa ipak pokazuje drugačije. I pored toga što je zakonom  o državnim službenicima predviđeno  da treba voditi računa o nacionalnom  sastavu zaposlenih u javnom  sektoru, u državnoj upravi Roma skoro da nema“, kaže Gračanin.
Dugodišnji borac za pitanja Roma Dragan Gračanin ocjenjuje da Romi ne prolaze mnogo bolje ni kada traže posao u javnim ustanovama.

Na inicijativu civilnog sektora  i međunarodnih organizacija, dodaje on, u intervalima su zapošljavani predstavnici romske zajednice. Problem je što većina dobije kratkoročne ugovore, koji uglavnom prestaju nakon što se projekt završi.

„Ukoliko se zanemare komunalna poduzeća, mjesta u javnim ustanovama su praktično nedostupna, jer princip transparentonosti i natječaja nije ispoštovan“, ističe Gračanin.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: portal-udar.net

2