39% ispitanika u Brodsko-posavskoj županiji barem jednom išlo spavati gladno, dok isto vrijedi za 51% ispitanika u Osječko-baranjskoj županiji

Foto: Čedo Todorović

Autor: Romski Portal/ Čedo Todorović

U Osijeku je 19. i 20. ožujka održano “Predstavljanje regionalnih rezultata Istraživanja baznih podataka za u činkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma”. Ovo istraživanje uključuje podatke dobivene anketnim ispitivanjem u 1550 romskih kućanstava i dubinskim intervjuima te fokus grupama s predstavnicima romske nacionalne manjine, organizacija civilnog društva te institucija u 12 županija Republike Hrvatske, uključujući i Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Cilj istraživanja bio je utvrditi stvarne potrebe i prepreke za uključivanje romske nacionalne manjine u svim područjima društvenog i političkog života – u obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i sudjelovanju u kulturnom, društvenom te političkom životu.

Između ostalog, preliminarni rezultati ovog istraživanja pokazuju da je u mjesecu koje je prethodilo  provedbi istraživanja 39% ispitanika u Brodsko-posavskoj županiji barem jednom išlo spavati gladno, dok isto vrijedi za 51% ispitanika u Osječko-baranjskoj županiji.

Većina intervjuiranih dionika slaže se da je u posljednjih deset godina došlo do pozitivnih pomaka u području obrazovanja, pa tako 96% djece pripadnika romske populacije u dobi od 7 do 14 godina u Brodsko-posavskoj ide u osnovnu školu, dok isto vrijedi za 97% djece u istoj dobi u Osječko-baranjskoj županiji. No, rijetki pohađaju srednju školu. Naime, iako su svi ispitani roditelji u obje županije naveli kako izrazito žele da im dijete nastavi školovanje nakon osnovne škole, tek 33% mladih Roma u Brodsko-posavskoj i 25% u Osječko-baranjskoj županiji uspijeva pohađati srednju školu.

lako više od 50% nezaposlenih izražava visoku spremnost za uključivanje na tržište rada, vrlo mali postotak je zaposlenih Roma. U Brodsko-posavskoj županiji stalan posao ima 5% Roma, dok u Osječko-baranjskoj je riječ tek o 2% Roma.

U Obje županije, preko 80% Roma koristi socijalnu pomoć, a oko 60% korisnika socijalne pomoći je vrlo je nezadovoljno sustavom socijalne skrbi i to prije svega dostupnosti socijalne skrbi. 75% Roma u Brodsko-posavskoj županiji te 64% Roma u Osječko-baranjskoj županiji susjedske odnose romskog i većinskog stanovništva ocijenilo pozitivno, odnosno dobrima i vrlo dobrima, pokazale su ankete istraživanja.

„Ovi rezultati koji su predstavljeni uopće me nisu iznenadili. Radi se o broju ispitanika o kojemu ovisi samo ispitivanje u Brodsko-posavskoj županiji i u Osječko-baranjskoj županiji, ali to je nešto za nas koji radimo sa romskom populacijom zabrinjava da su postotci u nekim područjima jako veliki. Znači to se tiče nezaposlenosti, o odustajanju osnovno-školske djece koji ne pohađaju srednju školu i sva ona druga područja koja se odnose na ispitivanje su zabrinjavajuća”, navodi Branko Petrović, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije.

“Rezultati ankete koja je provedena u ove dvije županije će tek biti mjerljivi u budućnosti. Kada se bude usporedili rezultati ankete i kada bude ponovno istraživanje da li je došlo do pomaka u nekim područjima. Ovo istraživanje će dobro doći Udrugama i osobama koji se bave ili žele baviti romskom problematikom, i aplicirati na nekim projektima sa ciljem poboljšavanja uvjeta života romske zajednice. Mislim da je ono na što se trebamo fokusirati na budućnost da svi dionici ovog jučerašnjeg i današnjeg sastanka ovdje u Osijeku, smatraju da imamo dokument i da mjerodavna tijela naših županija bi ga morala provoditi na način da ga ne mogu zanemarivati“, rekao je Branko Petrović, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije.

Upitali smo Saru Lalić iz CMS-a o ovoj prezentaciji istraživanja.

Sada kada su prikupljeni podaci, koji su daljnji planovi i šta smatrate da su največi problemi romske zajednice za vas.

 Osim prezentacije koju smo održali u Osijeku, slijede i regionalne prezentacije u Đurđevcu, Sv. Martinu na Muri, Rijeci i Sisku. Također, tijekom srpnja ćemo objaviti i publikaciju u kojoj će biti prezentirani glavni nalazi istraživanja na nacionalnoj razini. Što se tiče prioriteta koji bi se trebali rješavati u narednom razdoblju, rezultati istraživanja i uvii ključnih dionika koji su sudjelovali u intervjuima i fokus grupama u Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji jasno govore o tome da bi se dodatno trebalo raditi u području obrazovanja, prvenstveno u smislu povećanja postotka romske djece koja pohađaju predškolski odgoj, te povećanju broja mladih koji pohađaju i završavaju srednju školu. Također, prioritet je i povećanje broja zaposlenih Roma, te poboljšanje stambenih uvjeta te infrastrukture na dijelu lokacija gdje živi romsko stanovništvo u ove dvije županije.

Da li smatrate da će doći do nekih promjena u poboljšanju životnih uvjeta u romskoj zajednici.

 Ono što je sigurno dobro je da sada imamo konkretne podatke na temelju kojih će se moći oblikovati dobro usmjerene mjere za poboljšanje životnih uvjeta u romskoj zajednici te na temelju kojih će se moći precizno pratiti da li je napredak postignut. Mi se svakako nadamo da će do poboljšanja uvjeta doći, kako zbog samom romskog stanovništva, tako i zbog napretka cjelokupnog društva. 

Da li će se ponovno napraviti istraživanje nakon nekog vremena da se provjeri da li je došlo do napretka u romskoj zajednici.

 Ovo je, kao što i samo ime projekta govori, istraživanje baznih podataka, a da bi se učinak Nacionalne strategije za uključivanje Roma mogao pratiti u budućnosti, ovakva bi se istraživanja trebala ponavljati u određenom vremenskom razdoblju, npr. svakih pet ili deset godina. Odluku o tome će donositi nadležne institucije, u skladu s resursima koji budu na raspolaganju. 

Kada će biti predstavljeno ovo istraživanje na nacionalnoj razini. 

 Istraživanje na nacionalnoj razini prezentirat ćemo u svibnju ove godine u Zagrebu, a glavni će nalazi biti predstavljeni i u publikaciji na hrvatskom engleskom i romskom jeziku, kao što smo već naveli. 

Ja bih dodala još nešto, ako mogu: Svi nalazi ovog istraživanja dobiveni su od pripadnika romske populacije putem anketnog istraživanja te od predstavnika romske nacionalne manjine, institucija i organizacija koje rade na lokalnom i županijskom nivou putem, intervjua i fokus grupa. Posebno smo zahvalni na suradnji svim predstavnicima romske nacionalne manjine, koji su bili naši suradnici na istraživanju i dali podršku za ovo istraživanje, a bez kojih ovakvo istraživanje ne bi bilo moguće provesti. 

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske nositelj je projekta IPA 2012 “Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma”, sa ciljem cjelovitog i učinkovitog ostvarivanja ljudskih prava te poboljšanja i olakšanja aktivnog te potpunog sudjelovanja romske nacionalne manjine u gospodarskom, kulturnom i društvenom životu hrvatskog društva, čuvajući vlastiti identitet, kulturu i tradiciju.

Projekt, u korist Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina provode tvrtka Ecorys Hrvatska d.o.o. i udruga Centar za mirovne studije. Članovi upravnog odbora projekta su predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, koji je i dao podršku za provedbu navedenog projekta.

17636 false true true false true true false auto false ease-in-out 300 auto false 0 true true Previous (Left arrow key) Next (Right arrow key)
%curr% of %total%
1