Je li Europska Komisija ozbiljna za uključivanje Roma zapadnog Balkana?

Autor: ERRC/Bernard Rorke

Europska komisija želi saznati kako stvari stoje s uključivanjem Roma na zapadnom Balkanu s točke romskog okvira EU.

Pa, mogli su da pitaju Ivana i Jelenu o svojim dojmovima nakon 13-satnog pritvora od strane srpskih policije.

Prema njihovoj izjavi ERRC-u, 21. travnja, Ivan je zatvoren u prostoriju okružen s osam policajaca, koji su ga više puta udarali i rekli mu da prizna krađu auta i prijevaru u osiguranju. Oni su ga rasno zlostavljali i udarili u trbuh. Kada još nije priznao, jedan policajac je počeo ga bije po ispruženim rukama kožnim remenom. Jedan policajac mu je stavio plastičnu vrećicu na glavu, djelomično ga gušući. Isti policajac mu je također rekao ako ne prizna djelo da će ga elektro-strujati. Jedan drugi je potegao pištolj, uperio na njega i rekao mu da će ga upucati.

Dok je saslušavao Ivana, njegova supruga Jelena, austrijska državljanka, bila je u obližnjoj sobi s otvorenim vratima, pa je mogla čuti nešto od onoga što se događa. Uznemirili su je i verbalno je zlostavljali dok su pijancio. U početku joj nije bilo dozvoljeno da koristi toalet, a onda samo kada je pratio muški policajac.

Policija je nije dozvolila bračnom paru da pozovu odvjetnika i prijetilili su im da će im izeti djecu i predati socijalniji usta. Na kraju, nakon potpisivanja dokumenata koji nisu mogli razumjeti, pušteni su a Ivan je odmah zatraži medicinsku pomoć.

U svom nedavnom podnesku Europskoj komisiji o položaju Roma na zapadnom Balkanu, ERRC je pružio dokaze o kontinuiranoj i dubokoj diskriminaciji, uključujući prisilno iseljavanje, stambenu i školsku segregaciju, Policijsko nasilje i etničko profiliranje. Ozbiljne razlike u pružanju zdravstvene zaštite i široko rasprostranjeni nedostatak pristupa čistoj vodi i komunalnim potrebama za romsku zajednicu.

Ali u vrijeme političke krize, da li netko čuje i koga briga za proširenje EU?

Umor u proširenju

Komisija je već dugi niz godina procjenjivala da izgledi za članstvo u EU, kako ih neprestano potvrđuju sve države članice, doveli su do “transformacije i uspostavljanja stabilnosti i sigurnosti u zemljama jugoistočne Europe”. Zbog toga je obrazloženje da “vjerodostojni proces proširenja, Na temelju strogih i fer uvjetovanja, ostaje nezamjenjiv alat za ojačavanje ovih zemalja i za potporu njihovoj modernizaciji kroz političke i ekonomske reforme, u skladu s kriterijima za priključenje. ”

Međutim, rastuća politička kriza na zapadnom Balkanu potaknula je mnoge promatrače da Europsku uniju djelomično kriju zbog neuspjeha u ostvarivanju značajnog utjecaja u regiji.

Umor u proširenju sada je evidentan među državama članicama, što nije ujednačeno glede mogućnosti novih članica da se pridruže već vrlo napetoj Europskoj uniji. A signali iz Bruxellesa uvjerili su mnoge da je proces proširenja efektivno zamrznut iz centra.

Promatrači pripisuju ovaj zamor s jedne strane slabom napretku reformi u zemljama kandidatima, endemičnom korupcijom i demokratskim odbijanjem, a sa druge strane, aktualnim preokupiranosti sa hitnijim krizama koje su skrenule pažnju sa zapadnog Balkana.

Potencijalno članstvo je dugo bila jedina stvarna politička poluga koju EU ima na Zapadnom Balkanu. Politička inercija, koja je efektivno “ukinula” proširenje, smanjuje kredibilitet EU u regiji i izaziva široko razočarenje sa samom “idejom o Europi”. Produbljenje političkih tenzija je takvo da stabilnost regije prestaje biti dano. Ovo je duboko zabrinjavajuće, jer politička polarizacija, u kombinaciji sa slabom upravom i endemičnom korupcijom, ne pokazuje dobro za napredak u uključivanju Roma.

U 2016. godini Povjerenstvo je potvrdila princip “fundamentals first”, koji uključuje vladavinu prava i temeljna prava, s posebnim navođenjem “potrebe za boljom zaštitom manjina, posebno Roma”. Također je najavljen “ojačani pristup” svojim procjenama, u budućim godišnjim izvještajima o napretku, kako bi se omogućila veća transparentnost i veća kontrola reformi.

Što se tiče inkluzije Roma, dosadašnji izvještaji su u najboljem slučaju bili perfunkcionalni; Format nije omogućio detaljnu analizu, niti bilo kakvo značajno praćenje ili procjenu napretka iz godine u godinu.

Sada, u 2017. godini, i dalje ostaje nejasno kako “novi pristup” Povjerenstva će zaista i izvještavanje o inkluziji Roma izvan generičkog zapažanja da “Romi su i dalje žrtve rasizma, diskriminacije i socijalne isključenosti i većina Roma živi u dubokom siromaštvu ….”

Po ovoj točki okvira EU, postoji potreba za mnogo više napora od strane Komisije da u potpunosti integrira “komponentu proširenja” na okvir. Vlade zemalja pristupanja treba uspostaviti “snažnih mehanizama za praćenje” uskladiti s okvirom EU i njihovog godišnjeg rasporeda izvještavanja treba da se poklapaju s onim državama članicama. To bi omogućilo veću transparentnost i smislen usporedbe između država članica i zemalja aspiranti.

Takvo usklađivanje, s obnovljenom naglaskom na borbi protiv diskriminacije i rasizma, da je poslao jasan signal da inkluziju Roma ostaje prioritet za Europska komisija u svom “osnove prvi” politike pristupa daljnjeg proširenja na Zapadnom Balkanu.

Jedna važna lekcija za spore učenike između vladajuće elite iz okvira do sada, je li to naglasak na razvoj, partnerstva, socijalne inkluzije i društvene kohezije ne može papir u pukotinama kada je u pitanju rasizma i diskriminacije. Ne može biti napretka o inkluziji Roma, osim direktne i indirektne oblici diskriminacije su rješavati na.

Što se tiče slučaj Ivana i Jelene, jasno je da je pitanje policijsko nasilje i policijskog rasizma i da će to biti na listi prioriteta u okvira EU za Rome. Potrebne su hitne mjere da se osigura Romima pristup pravdi, kao i policija snosi odgovornost za svoje postupke. Europa mora dokazati izvan svake sumnje, da su Romi zapravo bitni, do i poslije 2020. godine.

Izvor: rominfomedia.rs

 

0