Te dvije partije su, u dopisu upućenom ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru, zatražile da Delegacija EU podrži inkluzivan pristup izbornoj reformi, kako nijedna nacionalna ili etnička zajednica ne bi bila unaprijed isključena iz razmatranja mehanizama garantovane parlamentarne zastupljenosti.
Partija crnogorskih Muslimana i Demokratska stranka Roma zatražile su da se u okviru najavljenih izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika razmotri i normativno uredi mogućnost obezbjeđivanja po jednog garantovanog poslaničkog mandata za pripadnike muslimanskog i romskog naroda.
Te dvije partije su, u dopisu upućenom ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru, zatražile da Delegacija EU podrži inkluzivan pristup izbornoj reformi, kako nijedna nacionalna ili etnička zajednica ne bi bila unaprijed isključena iz razmatranja mehanizama garantovane parlamentarne zastupljenosti.
Predsjednik Partije crnogorskih Muslimana Jasmin Muhović i Demokratske stranke Roma Mensur Šaljaj u dopisu Satleru su naveli da se obraćaju povodom inicijative koju su mu uputili predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative (HGI), Demokratske unije Albanaca (DUA) i Albanskog foruma, a koja se odnosi na izmjene izbornog zakonodavstva i obezbjeđivanje garantovanih poslaničkih mandata za pripadnike albanskog i hrvatskog naroda.
Muhović i Šaljaj su poručili da pozdravljaju svaku inicijativu koja doprinosi unapređenju političkih prava manjinskih naroda i njihovoj autentičnoj zastupljenosti u Skupštini Crne Gore.
Oni su istakli da smatraju da je zaštita manjinskih prava jedan od temeljnih principa demokratskog društva i važan pokazatelj njegove evropske zrelosti.
„Međutim, izražavamo zabrinutost zbog činjenice da se u pomenutoj inicijativi, kojom se predlažu četiri garantovana mandata za pripadnike albanskog naroda i jedan mandat za pripadnike hrvatskog naroda, u potpunosti izostavljaju pripadnici muslimanskog i romskog naroda“, piše u dopisu.
Kako se navodi, prema zvaničnim rezultatima popisa stanovništva iz 2023. godine, Muslimani čine 1,63 odsto, a Romi približno 0,93 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore.
Muhović i Šaljaj su poručili da je riječ o dvije nacionalne, odnosno etničke zajednice koje predstavljaju sastavni dio multietničkog, multikonfesionalnog i građanskog bića Crne Gore, ali koje se, uprkos svom istorijskom prisustvu i društvenom značaju, suočavaju sa ozbiljnim preprekama u ostvarivanju autentične političke zastupljenosti.
„Posebno želimo naglasiti da pripadnici etničkih Muslimana predstavljaju zasebnu nacionalnu zajednicu prepoznatu u Ustavu Crne Gore, čiji identitet mora biti ravnopravno uvažen i poštovan, u skladu sa slobodnim nacionalnim izjašnjavanjem građana Crne Gore“, piše u dopisu.
Navodi se da se romska zajednica, kao jedna od socijalno najugroženijih zajednica u crnogorskom društvu, suočava sa dodatnim preprekama u ostvarivanju političkih, ekonomskih, obrazovnih i drugih prava, zbog čega je njeno neposredno učešće u radu najvišeg zakonodavnog doma od posebnog značaja.
Muhović i Šaljaj su kazali da su sa posebnom pažnjom pratili i javno iznijete stavove predstavnika DUA i HGI, Mehmeda Zenke i Adrijana Vuksanovića, koji su u okviru razgovora organizovanog pod pokroviteljstvom Centra za monitoring i istraživanje istakli potrebu da manjinske nacionalne zajednice imaju garantovanu političku zastupljenost.
„Smatramo da takav princip predstavlja dobru osnovu za unapređenje izbornog zakonodavstva Crne Gore“, rekli su Muhović i Šaljaj.
Oni su naveli da su, ipak, uvjereni da on ne može biti dosljedno i pravično primijenjen ukoliko se odnosi samo na pojedine manjinske narode, dok se drugi, koji se nalaze u jednako nepovoljnom ili još težem položaju kada je riječ o političkoj zastupljenosti, izostavljaju iz predloženih zakonskih rješenja.
„Ako se garantovani poslanički mandat prepoznaje kao opravdan mehanizam zaštite političkih prava jedne brojčano manje nacionalne zajednice, smatramo da je neophodno razmotriti primjenu istog principa i na muslimansku i romsku zajednicu“, piše u dopisu Muhovića i Šaljaja.
Oni su poručili da ne osporavaju pravo nijednoj nacionalnoj zajednici da zahtijeva institucionalne garancije svoje političke zastupljenosti, već da podržavaju takva nastojanja.
„Međutim, držimo da se pitanje manjinskih prava ne smije rješavati selektivno, niti na način koji bi među manjinskim narodima stvarao nove razlike u mogućnosti ostvarivanja političkih prava“, piše u dopisu.
Muhović i Šaljaj su rekli da će demokratski legitimitet budućih izbornih reformi zavisiti i od toga da li će one biti zasnovane na jednakim, objektivnim i transparentnim kriterijumima, uz uvažavanje specifičnog položaja svake manjinske zajednice.
„Iz navedenih razloga, Partija crnogorskih Muslimana i Demokratska stranka Roma zajednički zahtijevaju da se u okviru najavljenih izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika razmotri i normativno uredi mogućnost obezbjeđivanja jednog garantovanog poslaničkog mandata za pripadnike muslimanskog naroda i jednog garantovanog poslaničkog mandata za pripadnike romskog naroda, po principu autentične političke zastupljenosti“, piše u dopisu.
Partija crnogorskih Muslimana i Demokratska stranka Roma zatražile su da se prilikom definisanja modela garantovanih mandata primijene pravični i nediskriminatorni kriterijumi, koji neće dovoditi pojedine manjinske narode u povoljniji položaj isključivo na osnovu njihove trenutne parlamentarne zastupljenosti ili političkog uticaja.
Te partije su zatražile da se njihovim predstavnicima omogući ravnopravno učešće u konsultacijama i razgovorima koji se odnose na buduće izmjene izbornog zakonodavstva i ostvarivanje političkih prava manjinskih naroda.
„Tražimo da Delegacija EU u Crnoj Gori, u okviru svog mandata i kroz dijalog sa nadležnim institucijama, podrži inkluzivan pristup izbornoj reformi, kako nijedna nacionalna ili etnička zajednica ne bi bila unaprijed isključena iz razmatranja mehanizama garantovane parlamentarne zastupljenosti“, piše u dopisu.
Muhović i Šaljaj su ukazali na to da Partija crnogorskih Muslimana i Demokratska stranka Roma trenutno nemaju predstavnike u Skupštini Crne Gore, zbog čega nemaju neposrednu mogućnost da kroz parlamentarni dijalog utiču na donošenje odluka koje se tiču političke budućnosti zajednica čije interese zastupaju.
Oni su poručili da upravo zbog toga smatraju da je posebno važno da se glas vanparlamentarnih manjinskih partija čuje u procesu reforme izbornog zakonodavstva.
„Bilo bi neprihvatljivo da se o budućnosti političke zastupljenosti manjinskih naroda odlučuje isključivo u razgovorima sa onim manjinskim partijama koje već imaju svoje predstavnike u parlamentu“, piše u dopisu.
Navodi se da bi takav pristup mogao dodatno učvrstiti postojeće razlike između parlamentarnih i vanparlamentarnih manjinskih političkih subjekata, umjesto da doprinese stvaranju pravednijeg i inkluzivnijeg izbornog sistema.
Muhović i Šaljaj su kazali da smatraju da pravo jedne nacionalne zajednice na autentičnu političku zastupljenost ne može zavisiti od toga da li njena politička partija u određenom trenutku ima ili nema poslanički mandat.
Oni su istakli da njihov zahtjev nije usmjeren protiv bilo koje druge manjinske zajednice niti protiv njihovih legitimnih nastojanja da unaprijede svoj politički položaj.
„Naprotiv, uvjereni smo da bi uključivanje muslimanskog i romskog naroda u sistem garantovane parlamentarne zastupljenosti doprinijelo međusobnom povjerenju manjinskih zajednica, jačanju društvene kohezije i daljem razvoju Crne Gore kao istinski građanske i multietničke države“, piše u dopisu.
Navodi se da Crna Gora, kao država koja teži punopravnom članstvu u EU, ima priliku da izbornom reformom pokaže da evropske vrijednosti jednakosti, nediskriminacije i političke participacije nijesu samo deklarativna opredjeljenja, već principi koji se dosljedno primjenjuju na sve njene građane.
„U tom kontekstu, podsjećamo da su zaštita manjinskih prava, jednakost pred zakonom i djelotvorno učešće pripadnika manjinskih naroda u javnom životu važni elementi evropskih demokratskih standarda“, dodaje se u dopisu.
Muhović i Šaljaj su rekli da su svjesni da je izbor konkretnog modela političke zastupljenosti u nadležnosti institucija Crne Gore i da svako zakonsko rješenje mora biti usklađeno sa Ustavom i međunarodnim standardima.
„Ipak, smatramo da je upravo sada, kada je pitanje garantovanih mandata ponovo otvoreno, pravi trenutak da se pokrene sveobuhvatna rasprava o političkoj zastupljenosti svih manjinskih zajednica“, naveli su podnosioci inicijative.
Oni su kazali da ne traže privilegije, već jednak pristup institucionalnoj zaštiti političkih prava.
Muhović i Šaljaj su rekli da ne traže umanjivanje prava drugih, već da se i prava muslimanskog i romskog naroda razmatraju sa jednakom pažnjom i odgovornošću.
„Zato Vas, Vaša ekselencijo, pozivamo da u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti podržite otvaranje ovog pitanja i omogućite da predstavnici naše dvije partije budu uključeni u razgovore o budućim zakonskim rješenjima“, naveli su Muhović i Šaljaj u dopisu.
Oni su poručili da vjeruju da se evropska budućnost Crne Gore može graditi samo na principima ravnopravnosti, međusobnog uvažavanja i pune uključenosti svih nacionalnih i etničkih zajednica u demokratske procese.
Kako su naveli, država u kojoj svi manjinski narodi imaju pravo da budu saslušani, ali samo neki imaju institucionalnu mogućnost da budu politički predstavljeni, ne može smatrati pitanje autentične manjinske zastupljenosti u potpunosti riješenim.
„Ukoliko se kroz izmjene izbornog zakonodavstva uspostavlja sistem garantovanih mandata za pojedine manjinske narode, postavlja se legitimno pitanje po kojim se objektivnim kriterijumima određuje koje nacionalne zajednice ostvaruju pravo na garantovani mandat, a koje se iz tog sistema izostavljaju“, piše u dopisu.
Iz Partije crnogorskih Muslimana i Demokratske stranke Roma saopštili su da je njihova inicijativa za obezbjeđivanje garantovane parlamentarne zastupljenosti pripadnika muslimanskog i romskog naroda upućena i predsjedniku crnogorskog parlamenta Andriji Mandiću.
Izvor:Vijesti.me
