Srbija: Zdravstvene medijatorke imaju važan uticaj na poboljšanje zdravstvene kulture Roma

U Srbiji ima nekoliko stotina tisuća Roma, a neki od njih i dalje nemaju dokumenta, pa ne mogu da ostvare pravo na liječenje, školovanje, zaposlenje. Ministarstvo zdravlja pokušalo je uvođenjem institucije zdravstvenog medijatora da poboljša mogućnosti liječenja Roma. Istraživali smo šta je urađeno za pet godina, koliko ta institucija postoji?

Romi, kako sami kažu, sve češće idu kod ljekara. Do prije nekoliko godina, životni vijek Roma bio je 49 godina, a sedmo desetljeće doživio bi svaki stoti.

Na to su utjecali – loši uslovi života, neinformiranost, ali i činjenica da nisu imali zdravstvenu knjižicu. Za bolje zdravlje Roma pronađen je recept, uvedeni su romski medijatori.

Danas, zahvaljujući i njihovoj pomoći oko 11.000 Roma dobilo je zdravstveno osiguranje, a osobne dokumente više od 4.000.

Dosadašnji rad medijatora pomogao je da 26.000 Roma izabere ljekara, 10.000 žena ginekologa, a cijepljeno je oko 26.000 djece.

“Kada sam počela da radim, veliki broj žena se porađao kod kuće, žene uopće nisu išle na preglede. Onda možete da zamislite – poslije godinu dana rada sve žene i sve trudnice su redovno dolazile na preglede. Radile su ultrazvuk”, rekla je Zorica Stanojević, zdravstvena medijatorka.

Prema njenim riječima, veliki je uspjeh za ženu koja ima četvoro-petoro djece i nikad nije bila na ginekološkom pregledu, koja nikad nije radila ultrazvuk – da vidi svoju bebu još u stomaku i da se porodi u bolnici.

Iako je u protekloj godini unaprijeđeno zdravlje Roma, problema je i dalje mnogo, poručuju nadležni!

“Mislim da je zdravlje Roma unaprijeđeno u godinama koje su za nama, u 2013. se dosta radilo, ali postoje izazovi, oni su pre svega vezani za djecu ulice, beskućnike. Također, još su problematični ljudi koji nemaju prebivalište, kao i osiguranje stalnih izvora prihoda za zdravstvene medijatorke”, kaže Suzana Paunović, ravnateljica Ureda Vlade Srbije za ljudska i manjinska prava.

Kako je rekla, posebno otežava činjenica da se nalazimo u fazi restriktivnog buđeta, smanjenih mogućnosti da se za nove plate izdvaja iz buđetskih sredstava.

“Istovremeno ćemo napraviti jednu srednjoročnu evaluaciju, procjenu dosadašnjih aktivnosti. Da vidimo šta je ono što smo dobro radili, kao i ocjenu programa koji su do sada rađeni. Zatim obuhvat civilnog sektora i da li je potrebno da se poveća broj organizacija koje treba zajedno sa nama da rade na ovom poslu”, kaže doktor Periša Simonović.

Smanjena je i stopa smrnosti djece u romskim naseljima, a postotak žena koje znaju gdje mogu da se testiraju na primjer na HIV, veći je od osam posto.

Izvor: ROMinfomedia

🔥0