Orhan Galjuš: Sretan sam kad vidim da ljudi poštuju moj materinji jezik

Orhan Galjuš, novinar rođen na Kosovu koji od 1990. godine živi i radi u Nizozemskoj, čest je i rado viđen gost u Hrvatskoj. Rado se odazove pozivu Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” za sudjelovanje u obilježavanju značajnih romskih praznika, Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/ Samudaripen te Svjetskog dana romskog jezika, u okviru kojeg sudjeluje na Međunarodnom simpoziju o romskom jeziku. U Zagrebu na Međunarodnom simpoziju o romskom jeziku bio sam i prije 10 godina kada je sve to započinjalo. Razgovarali smo o postavljanju temelja za institucionaliziranje romskog jezika i donijeli značajnu Deklaraciju koja je sadržavala smjernice budućeg rada na standardizaciji i pozicioniranju romskog jeziku u cijelom svijetu, s ponosom ističe Orhan i vrlo emotivno dodaje kako je za Rome njihov jezik njihova domovina.

Kroz znanstvene prezentacije, diskusije i panele iz godine u godinu donosili su se zaključci koji su se odnosili na: standardizaciju i kodifikaciju romskog jezika, upotrebu romskog jezika u informatičkoj tehnologiji, položaj romskog jezika u romskoj obitelji, uporabu romskog jezika u institucijama, zamjenu riječi holokaust adekvatnom riječi iz romskog jezika s obzirom na značenje – samudaripen, tisuću godina migracija Roma iz Indije u Europu i ostatak svijeta te romski jezik i kulturu u emigraciji krajem 20. stoljeća. Ove godine sastali smo se s posebnom radošću kako bismo na 10. obljetnicu obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika rezimirali rezultate i višegodišnje djelovanje simbolično prikazano i u samom nazivu teme ovogodišnjeg znanstvenog simpozija: Desetogodišnji rad na međunarodnom pozicioniranju romskog jezika – planirano i ostvareno, objašnjava Galjuš.

Galjuš u prilog činjenici o značaju i doprinosu Roma s prostora bivše Jugoslavije u razvoju romskog jezika navodi autore prvih gramatika i rječnika romskog jezika, književnike, osnivače uglednih i diljem Europe poznatih romskih kazališta i druge. Na ovim prostorima bio je impozantan broj obrazovanih Roma. Međutim, posljednji ratovi doveli su do stagnacije. Do pojave Veljka Kajtazija pa onda i Udruge “KALI SARA” nije bilo tako zrele ideje i inicijative koja bi pokrenula preporod, kaže Galjuš i nastavlja: Romi u Hrvatskoj imaju veliku ulogu u pokretu Roma u Europi. Sve što na skupovima i simpozijima u Hrvatskoj pokrenemo to i realiziramo, a konačno imamo i dan i mjesto za proslavu rođendana našeg romskog jezika. Želim zahvaliti hrvatskoj državi, nadležnim organima državne i lokalnih vlasti za podršku i političku pozadinu koju su pružili u realizaciji važnih projekata za romsku zajednicu pri čemu je očuvanje romskog jezika svakako jedan od najvažnijih.

Cijeli tekst pročitajte ona izvoru.

Autor: Maja Grubišić
Izvor: Phralipen

🔥0