Posljedice blokade proširenja EU osjetiti će Romi na Zapadnom Balkanu

Prošlomjesečna odluka EU da blokira početak pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom poljuljati će politiku u cijeloj regiji, ali će najozbiljnije posljedice osjetiti obični građani posebno Romi, koji su pristupanje EU vidjeli kao način da se vlade tih zemalja drže svojih obećanja o okončanju diskriminacije, ocjenio je ravnatelj ureda Romska inicijativa Fonda za otvoreno društvo Željko Jovanović.

U autorskom tekstu “Vlade treba da shvate da su Romi prednost za naša društva” Jovanović je ocjenio da je položaj Roma na Zapadnom Balkanu užasan. Romi imaju dvostruko veće šanse da budu nezaposleni nego većinsko stanovništvo, deset posto romske populacije u Sjevernoj Makedoniji i polovica u Albaniji živi bez vode u kući, a u trećini romskih domaćinstava na Zapadnom Balkanu bar jedna osoba odlazi u krevet gladna, navodi se.

Ali, iako bi pristupni pregovori bili koristan izvor pritiska na vlade da poboljšaju situaciju Roma, to nije nikakav čaroban lijek, dodaje se u tekstu objavljenom na web stranici Fondacije Reuters.

Jovanović navodi da ulazak u EU za Mađarsku, čini se, nije bio poticaj da brine o vlastitim građanima Romima. Desničarska stranka Jobik obećala je da će riješiti “cigansko pitanje” kroz “radikalnu isključenost”. Sličnu retoriku ponovili su bivši bugarski potpredsednik vlade Valeri Simeonov, koji je Rome nazvao “arogantnim, drskim i divljim ljudima” i češki predsjednik Miloš Zeman koji je tvrdio da 90 posto građana koje on naziva “neprilagodljivim” čine Romi.

Političari u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji mogu se, umjesto toga, obavezati da poboljšaju život svojih građana, uključujući i Rome, dodaje Jovanović i navodi da bi na Rome trebalo gledati kao na važnu ekonomsku prednost.

Romi su najbrže rastuća etnička grupa na Zapadnom Balkanu, često tečno govore jezik većinskog stanovništva kao i svoj, a ako žive na područjima koja su naseljena drugom manjinom na primer, Albancima u Sjevernoj Makedoniji ili Mađarima u Srbiji često govore i taj, treći jezik, navodi se u tekstu. Neki od njih koji su prisilno vraćeni iz zapadnoeuropskih zemalja govore i jezike tih zemalja, dodaje se.

Također, romsko stanovništvo u regiji je mlado, ukazuje autor i  navodi da je među Romima u Albaniji na primjer, mladih 59 posto u usporedbi s brojem ljudi u radnoj dobi (između 15 i 64 godine), dok je među neromskom populacijom u Albaniji taj postotak 25; u Sjevernoj Makedoniji među Romima je taj postotak 56, a kod ostalog stanovništva 44.

U regiji u kojoj se radno stanovništvo smanjuje, Romi bi mogli biti velika nada za budućnost tržišta rada i mirovinskog sustava ako im se pruže jednake mogućnosti, navodi Jovanović i dodaje da su Romi na Zapadnom Balkanu generacijama poduzetnički orijentirani. U Albaniji na primjer 69posto Roma i 47 posto Romkinja radi samostalno u neformalnoj ekonomiji, što je znatno viši postotak nego u ostatku populacije.

Na Zapadnom Balkanu su Romkinje i Romi pokrenuli poslove u različitim sektorima od tekstilne industrije do industrije namještaja, od transporta do trgovine. Ali ipak često nemaju  pristup financiranju, jer mnogi žive u neformalnim, polu legaliziranim naseljima, koje Romi ne mogu koristiti kao jamstvo za kredite.

Konačno, Romi su pokazali da su aktivni, napredni, demokrati. Sjeverna Makedonija, na primjer, ima ministra Roma, dva romska zastupnika i 28 romskih općinskih viječnika. U Slovačkoj se mlada, liberalna i bezrezervno pro EU predsjednica države Zuzana Čaputova eksplicitno zahvalila romskim biračima u noći kad je izabrana.

Romi nemaju posebne potrebe niti traže neki specijalni status. Sve što žele jeste fer šansa i jednake mogućnosti za njih i njihove porodice. Politički lideri mnogo puta su uvjeravali da njihovo zalaganje za reforme nije motivirano samo perspektivom pristupanja EU i sada je trenutak da to i dokažu, naveo je ravnatelj ureda Romska inicijativa Fonda za otvoreno društvo Željko Jovanović u autorskom tekstu.

Izvor: Beta

🔥0