Snima se film o Charlieju Chaplinu s fokusom na njegove romske korijene

Redateljica, producentica i glumica Carmen Chaplin namjerava režirati dokumentarni film “Charlie Chaplin, svjetski čovjek”, koji će dodati jedva istraženi novi aspekt tvorcu „Skitnice“ (“The Tramp“), jednom od kultnih filmskih likova u kolektivnoj svijest, istražujući Chaplinove romske korijene i naslijeđe.

Osim što se prvi put porodica Chaplin uključuje na jednom duboko kreativnom i industrijskom nivou u film o Charlesu Chaplinu, unuka Carmen Chaplin, zajedno sa Amaiom Remirez, piše scenarij za dokumentarac.

Remirez je, inače, suradnik na scenariju filma „Još jedan dan života”, dobitnika Europske filmske nagrade za najbolji animirani igrani film.

Producenti su opisali film kao dokumentarac koji „radikalno reinterpretira Chaplinovo djelo iz romske perspektive i istražuje progon Roma kroz njegov objektiv”.

„Charlie Chaplin, svjetski čovjek” producirali su „Wave of Humanity“ iz Madrida na čelu sa Stanyjem Coppetom, Dolores Chaplin i Ashimom Bhallom, Remírez iz „Kanaki Films“ iz San Sebastiana – vodećeg producenta filma „Još jedan dan života”, i Nano Arrieta i Silvia Martínez iz madridskog „Atlantic Pictures“.

Kako će ovo biti njihov prvi film, „Wave of Humanity“ je postigao dogovor sa porodicom Chaplin preko Chaplinovog ureda u Parizu kako bi napravio film sa svojim partnerima, rekao je Coppet.

„Charlie Chaplin, svjetski čovjek” bit će napravljen u suradnji sa francuskim MK2 koji drži prava na Chaplinove filmove. Plan je da se krene sa produkcijom u prvom tromjesečju 2020. godine, dodao je.

„Odlučni da sruše očekivanja publike o majstoru nijemog filma, pripovjedači predviđaju dinamičan spoj animacije, filmskih ulomaka, intervjua s umjetnicima i Chaplinovom djecom, i takozvani cinema verité, istinske snimke romskog života koji se spajaju u filmsku glazbu nove interpretacije Chaplinovih originalnih kompozicija”, izjavili su redatelji.

Sam Chaplin u svojoj autobiografiji nije skrivao da je njegov otac napola Rom, kao i njegova majka. Chaplin nije imao rodni list. U svom noćnom ormariću držao je zaključano pismo, koje je otkrila njegova kćerka Victoria Chaplin 2012. godine, a u kojem je pisalo da je rođen u romskoj karavani u Black Patch parku u Smethwicku u Staffordshireu.

„Bio je vrlo svjestan svog romskog naslijeđa. Rekao je mom ocu i svojoj ostaloj djeci da imaju romsko naslijeđe. Bio je ponosan na to, ali bio je vrlo zanemaren”, rekla je Carmen Chaplin za „Variety“ na filmskom festivalu u San Sebastianu.

Romski korijeni bi mogli objasniti, zajedno s drugim faktorima, Chaplinov osjećaj identiteta i stvaranje njegovog najpoznatijeg lika, Skitnice, kao i njegovo protivljenje Hitleru. Carmen Chaplin kaže da je to moglo i na druge načine utjecati na njegove filmove.

„Charles Chaplin je bio samouki glazbenik, i to je bilo vrlo romski. Kad Romima kažete da je Charlie bio Rom, oni kažu naravno”, dodala je.

„To se moglo vidjeti u njegovom smislu za humor, načinu pripovijedanja, tragičnoj komediji u njegovim filmovima, i muzici.”

Romi čine najveću manjinu u Europi, kaže Remirez.

„Vrlo zanimljiv koncept koji želimo istražiti je to da je najprepoznatljiviji prikaz čovječanstva, Skitnicu, stvorio Rom, a ljudi širom svijeta poistovjećuju se s tim likom”, naglasila je.

Sugovornici će uključivati članove porodice Chaplin, zvijezde koje su u srodstvu ili imaju romske korijene, te ostale predstavnike romske kulture i stručnjake poput Toniya Gatlifa i Stochela Rosenberga. „Charlie Chaplin, svjetski čovjek” će pružiti porazan portret Romske društvene prihvaćenosti prije i sada.

„Lutajući Bukureštom prije nekoliko godina, fascinirali su me psi lutalice i romska djeca. Dok su skupljali hranu skrivajući se od policajaca, ta djeca su mi izgledala kao da sam došla pravo iz ‘Mališana’ (The Kid, Chaplinov nijemi film iz 1921.)”, prisjetila se Carmen Chaplin.

„Ispričala sam ono što sam vidjela Romima koje sam znala. Bilo je šokantno da su smatrali ovu djecu kriminalcima i nižom klasom. Zapamtila sam ovaj susret s anti-romskom stigmom: vidjela sam da inače fine osobe mogu na druge ljude gledati kao na bezvrijedne”, zaključila je.

Prevela i pripremila: Danijela Sinanović
Izvor: Romski Portal Udar/variety.com

0