Iako se ne priznaje, jezik i dalje čuva identitet i kulturu Roma u BiH

Romski jezik je jedina “knjiga” koju je ovaj narod sa sobom ponio iz prapostojbine Indije. On predstavlja kolektivnu memoriju i svjedočanstvo o njihovom shvačanju svijeta, ali i sebe samih – napisat će u Ogledu o proučavanju romskog jezika Dragoljub Acković, književnik i član Svjetskog parlamenta Roma.

Acković piše da je najstariji, za sada, poznati tekst na romskom jeziku objavljen 1537. godine u “Prvoj knjizi predstavljanja znanja”, čiji je autor Andrew Borde:

U proteklim stoljećima romske dijaspore, ovaj jezik se raširio po čitavom svijetu, tako da je veoma teško naći zemlju u kojoj nema Roma a time i njihovog jezika.

Standardizacija jezika

U Sarajevu je 1986. održan znanstveni skup jezik i kultura Roma, a posebna pažnja posvećena je mogućnostima standardizacije romskog jezika.

Romski jezik u Bosni i Hercegovini standardiziran je 2010. godine. U dokumentu Standardizacija romskog jezika profesor Rajko Đurić piše kako standardizacija romskoga jezika snaži identitet Roma, potiče njihovu integraciju i efikasno je sredstvo zaštite od asimilacije:

Taj proces može biti izvor provedbe prava i sloboda Roma u Europi, naročito onih koji su sadržani u Europskoj povelji o zaštiti regionalnih i manjinskih jezika, koju su ratificirale mnoge europske države. Iako je nakon ratifikacije Europske povelje romski jezik postao predmet univerzitetskih studija u pojedinim europskim državama, zatim nastavni predmet u osnovnim i srednjim školama, jezik medija itd., snažne predrasude prema Romima i anticiganizam, kao specifični oblik rasizma, inače dokazano veoma podesan supstitut za antisemitizam, stvaraju i u ovoj oblasti mnoge prepreke i teškoće.

Iako standardizran, romski jezik u BiH nikada nije dospio u obrazovne institucije. Najdalje se u ovim naporima otišlo na Filozofskom fakultetu UNSA, gdje je od školske 2018/2019. u nastavu trebao biti uveden predmet Književnost, jezik i kultura Roma u okviru Centra za jezike fakulteta.

Predmet je trebao biti na vanjskoj listi izbornih predmeta, što podrazumijeva da bi ga osim studenata Filozofskog fakulteta mogli slušati i studenti drugih fakulteta UNSA.

Cijeli tekst pročitajte na izvoru.

Autor: Branka Mrkić-Radević
Izvor: Romski Portal Udar

🔥0