Normalizacija rasističkog nasilja u Europi?

Odlazak Mattea Salvinija i njegove Lige iz talijanske vlade, jedna je od rijetkih dobrih vijesti po pitanju ljudskih prava u Europi u zadnje vrijeme. Nakon što je Salvinijevu poziciju ministra unutarnjih poslova preuzela Luciana Lamorgeze čini se da će migranti koji pristižu u Italiju, kao i talijanski Romi, privremeno moći odahnuti. Ako ništa drugo, barem više neće biti izloženi otvorenom govoru mržnje s najviših pozicija moći, pa ostaje nada da će i državne institucije biti manje tolerantne prema rasizmu i rasistički motiviranom verbalnom i fizičkom nasilju.

Nasuprot raspletu talijanske političke krize, najnoviji izvještaj nevladine organizacije European Network Against Racism (ENAR) daje nam znatno manje razloga za optimizam. Tema izvještaja su rasistički motivirana kaznena djela, ali i problem institucionalnog rasizma i policijske nebrige u europskim državama. Izvještaj se odnosi na razdoblje od 2014. do 2018. godine, a obuhvaća 24 članice Europske unije, uključujući i Hrvatsku.

Što se tiče prijestupa iz mržnje čije žrtve su Romi, njihov je broj izuzetno teško odrediti jer jako malo europskih država uopće vodi takvu statistiku. Zbog toga se istraživači u pravilu oslanjaju na podatke koje dobivaju od različitih nevladinih organizacija. Jedan od najdramatičnijih primjera koji izvještaj donosi o Romima dolazi iz Rumunjske, a tiče se policijskog postupanja prema ovoj nacionalnoj manjini. Tamo je nevladina organizacija „Romani Centre for Social Intervention and Studies“ 2017. godine objavila da je u prethodnih 11 godina dokumentirala čak 4343 slučaja policijske brutalnosti prema Romima. Nijedan slučaj nije rezultirao pravomoćnim presudama, a rasizam kao motiv se uopće nije uzimao u obzir tijekom istraga. Nadalje, osim Rumunjske, u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj Romi su najčešće žrtve rasno motiviranih zločina, navodi se u izvještaju.

Rast broja antisemitskih incidenata zabilježen je u Francuskoj, zemlji s najvećom židovskom populacijom u Europi, ali i u Njemačkoj koja ima relativno malu židovsku zajednicu. Najdrastičniji primjer porasta mržnjom motiviranog nasilja ipak predstavljaju napadi na muslimane u Francuskoj, koji su se 2015. kada su tu zemlju pogodili veliki teroristički napadi više nego utrostručili. Zanimljiv je i primjer Ujedinjenog Kraljevstva u kojemu je pored terorizma, kampanja pred referendum o Brexitu bila drugi glavni katalizator osjetnog porasta broja zločina iz mržnje. Generalno, kao jedan od ključnih uzroka ovakvih negativnih trendova ističe se upravo huškačka retorika neodgovornih političara, poput Salvinija, odnosno izostanak sankcija za one koji se koriste rasističkom retorikom ili potiču nasilje i mržnju.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Autor: Krešimir Zovak
Izvor: Phralipen

0