Šta nakon boravka u nekoj zemlji EU i prisilnog povratka u BiH?

Pravno savjetovanje o osnovnim ljudskim pravima kao što su pravo na državljanstvo, prebivalište, socijalna i zdravstvena zaštita, bile su samo neke od tema o kojima se govorilo na radionici koju su organizirali Udruženje građana Omladinska romska inicijativa „Budi mi prijatelj” i “Vaša prava Bosne i Hercegovine”.

S obzirom na to da određen broj državljana Bosne i Hercegovine boravi u inozemstvu bez dozvole za boravka i da postoji mogućnost da će biti vraćeni po osnovu sporazuma o readmisiji, radionica koja je bila organizirana u Visokom bila je prilika za učesnike i učesnice da postave sva pitanja vezana za proceduru prilikom ostvarivanja različitih prava nakon eventualnog povrtaka u matičnu zmelju.

Readmisija predstavlja prisilno, ili dobrovoljno vraćanje lica koja neosnovano borave na teritoriji određene države u zemlje njihovog porijekla. U većini slučajeva, riječ je o odbijenim tražiteljima azila, ali postoje i drugi slučajevi poput onih kojima je istekla viza i slično.

 Edita Memišević-Avdibegović, pravnica iz organizacije “Vaša prava” BiH, apelirala je da je jako važno da svi koji se dobrovoljno vraćaju, ili koji se vraćaju po readmisiji, da prije povratka, od tijela vlasti zemalja u kojoj su boravili, zatraže izdavanje rodnog lista na internacionalnom obrascu, za djecu koja su rođena u zemljama gdje su boravili.

Obaveza svakog povratnika čije se dijete rodilo u drugoj zemlji je da imaju internacionalni rodni list, jer bez tog dokumenta, neće moći izvršiti upis u matičnu knjigu rođenih u Bosni i Hercegovini, te će dijete vjerovatno ostati neupisano u matične knjige. Kao takvo će biti bez pravnog identiteta, a samim tim neće moći ostvariti ni jedno pravo, a prije svega biti će otežan upis u školu.

Pravnici iz organizacije „Vaša prava“ BiH koji su vodili radionicu, poručili su svim građanima koji imaju poteškoće vezane za upis djece u matične knjige rođenih i državljana, prijavom prebivališta i pribavljanjem identifikacijskih dokumenata da se za besplatnu pravnu pomoć mogu obratiti ovoj organizaciji, ili u lokalnim romskim nevladinim organizacijama.

Autor: Murisa Halilović
Izvor: portal-udar.net

0