Na 50. obljetnicu Čehoslovačke kratkotrajne unije Cigana-Roma, članovi zajednice prisjećaju se njenih nada

30. kolovoza obilježena je 50. obljetnica osnutka Saveza Cigana-Roma (Svaz Cikánů-Romů) u Čehoslovačkoj. Ova je prva romska organizacija kojoj su vlasti u češkim zemljama omogućile službeno postojanje održala je svoj konstitutivni kongres u Brnu 30. kolovoza 1969, prenosi romea.cz.

Dok je Unija trajala manje od četiri godine prije nego što je ukinuta pritiskom dijelova komunističkog režima u proljeće 1973., u to je vrijeme razvila veliki broj aktivnosti. Njenom začeću prethodile su dugogodišnji napori romske inteligencije da uspostave vlastitu organizaciju, a nastao je u uvjetima opuštanja u cijelom društvu tijekom praškog proljeća, popraćenih preoblikovanjem državnih politika koje se primjenjuju na romse i prijelaz iz politike asimilacije u kulturnu i društvenu integraciju.

“Upravo sam tu vidjela kao šansu da sami riješimo svoje probleme”, prisjeća se pripadnica romske zajednice Margita Lázoková na svojoj motivaciji da se pridruži aktivnostima Unije. Drugi član romske zajednice, Michal Čonka, opisuje početak svog rada na promjenama sa Savezom na sljedeći način: “Koordinacijski odbor me nazvao … Nisam ni znao tko je, Holomek, čuo sam njegov glas po prvi puta. Rekao sam sebi: “Dragi Bože, tako lijepo govori romski jezik, sve sam to pola zaboravio …” Bilo mi je drago što tako obrazovan Rom traži suradnike. Regrutovali su se mene, izabrali su me, da ovdje uspostavim Nevodrom.

“Tijekom kratkog postojanja, Unija je postigla brojne uspjehe i posvetila se različitim područjima djelovanja. Povrh svega, ona je nastojala poboljšati ekonomski i društveni položaj Roma u Čehoslovačkoj i dala je sve od sebe zalažući se za priznavanje Roma kao nacionalne manjine.

“Uzeli su me jer sam žena sa obitelji, s djecom i znam kako rade romske obitelji i što romkinjama treba […] Bila sam zadužena za obrazovanje, obitelj, socijalnu sferu. Zaista sam se zauzela za škole, jer vidim da one igraju glavnu ulogu. Znam kako to funkcionira u našim obiteljima i da bi našoj djeci trebala pomoć, tako da sam vidio veliku šansu i krenuo po nju “, kaže Lázoková.

Unija je također razvila značajne sportske, kulturne i društvene aktivnosti. “Kad je radio Savez cigana-Roma, pjevala sam ovdje u Litoměřice sa svojim suprugom. On je ovdje bio glavni. […] Svi su znali da ako će se Unija sastajati ili nešto slično da bi trebao biti nastupit. Odlučeno je da će se proslave događati svake subote. Kad je Unija cigana-Roma radila, stvari su se počele poboljšavati, bilo je veselije. Romi su više vjerovali jedni u druge, “očevidac Mária Lendelová opisuje tadašnju atmosferu.

Uspostavljeni su i kontakti s međunarodnim romskim pokretom. “Oni su otišli u Englesku na onaj čuveni kongres 1971, kongres Romske unije, Međunarodne zajednice Roma, bili su pozvani. Budući da sam govorio engleski, rekli su mi: ‘Ići ćeš, govoriš engleski,’ Biti će naš tumać”, sjeća se Karel Holomek.

Prikupljena je dokumentacija o kulturi i povijesti roma i predstavljena je na izložbama s ciljem uspostavljanja muzeja, a bilten Unije postao je platforma za najstariju generaciju romskih literatura i za mnoge druge. Posljednje, ali ne najmanje bitno, Unija je pomagala preživjelima holokausta u romskoj zajednici podnošenjem zahtjeva za službeno priznanje njihovog statusa žrtava nacizma i radila na javnim spomenima romskih žrtava – 1973. godine, na mjestu nekadašnjeg “Ciganskog logora” na Hodonín u Kunštátu, Savez je uspostavio tradiciju javnih prigodnih ceremonija i planirao je obnoviti i to mjesto i mjesto drugog nekadašnjeg “Ciganskog logora” u mjestu Lety u Písku i postaviti spomen-obilježja na obje lokacije.

Osnivanje Saveza Roma Roma bio je izvjestan odjek praškog proljeća, ali nije preživjeo nadolazeće razdoblje „normalizacije“ te je ukinut je u proljeće 1973. Razočarenje koje su mnogi Romi doživjeli zbog te odluke je opisano za Sjećanje Romskih Projekata od strane gđe. Lazoková: “Jednom su nas pozvali da dođemo u Žerotínovo náměstí, u ured Južnog Moravskog nacionalnog odbora, da zatvorimo aktivnosti Saveza Cigana-Roma. Gradski predstavnici su me pitali: “Koji je vaš pogled o tome? Šta vi mislite o tome? ” Što sam moglao reći, bila sam jako tužna jer mi se činilo da nas netko izbacuje iz vlaka koji se kreće. Imali smo planove, koncepte, more stvari koje su nepotpune, nedovršene i sada će sve to doći do zastoja i problemi bi samo rasli.”

Autor: Čedo Todorović

🔥0