BIH: Akcijski plan za Rome se slabo sprovodi, situacija bolja u drugim gradovima

Autor: Dalibor Kraišniković

Sead Džemaili iz Bihaća, predsjednik je Udruženja građana „Rom“. Nakon višegodišnjeg angažmana u nevladinom sektoru, posvetio se političkom djelovanju kroz participaciju u Socijaldemokratskoj partiji BiH (SDP BiH). Džemaili je član Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH i predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina Unsko-sanskog kantona.

Za Udar, Džemaili je govorio o položaju Roma u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, osobnom političkom aktivizmu i odnosu javnih institucija prema romskoj manjini u BiH.

Kako je organizirano Vijeće nacionalnih manjina USK i koliko se njegov rad do sada pokazao korisnim za nacionalne manjine?

-Trenutno obnašam funkciju predsjedavajućeg Vijeća nacionalnih manjina Unsko-sanskog kantona po drugi put. Vijeće čini četiri nacionalne manjine: crnogorska, albanska, slovenska i romska. Skupština nam je odobrila 10.000 KM i sve manjine trebaju taj novac iskoristiti prema pripadnicima svoje zajednice. Mislim da bi Vijeće moglo funkcionisati aktivnije, jer su potrebe manjina, naročito romske velike.

Vaš angažman je započeo kroz nevladin sektor i Udruženje građana „Rom“ koje i danas vodite. Da li „Rom“ danas aktivno djeluje?

-Nekada smo imali članove odbora i predsjednika skupštine, a sada je malo drugačije. U narednom razdoblju ćemo se konzultirati – da li ćemo krenuti aktivnije raditi ili ćemo udruženje ugasiti? Međutim, i dalje radimo, ali sa smanjenim kapacitetom, jer Romi masovno odlaze iz Bihaća i cijelog kantona. Akcijski plan za Rome se slabo sprovodi, situacija po tom pitanju je bolja u drugim gradovima, naročito u Tuzli i Sarajevu, ali i Kaknju, Mostaru te drugim gradovima i općinama.

Unsko-sanski kanton prednjači u egzodusu stanovništva iz BiH. Koliko se takva situacija odnosi na Rome i koliki je njihov broj u Bihaću danas?

-Prije rata je u Bihaću živjelo oko 2.000 Roma. Tokom rata, mnogi Romi su otišli u inozemstvo. Broj Roma u Bihaću danas je od 500 do 700, odnosno 800 maskimalno, jer mnoge porodice odlaze u inozemstvo, pa se vraćaju i tako iznova. U Bosanskoj Krupi živi oko 300 Roma, to je podatak koj ismo utvrdili na osnovu evidencije socijalnih potreba. Ipak, broj Roma je nemoguće utvrditi, jer su se na popisu mnogi izjašnjavali kao Bošnjaci, Muslimani ili se nisu izjašnjavali.

Kada govorimo o zapošljavanju i stambenom zbrinjavanju Roma, da li se situacija razlikuje od drugih kantona i regija u BiH?

-Mali broj Roma je stalno zaposlen. Uglavnom se snalaze da preživljavaju prodavajući na pijacama i sakupljajući sekundarne sirovine. Jedna djevojka radi u Oružanim snagama BiH, imali smo medicinsku sestru, ali je nedavno otišla u Njemačku, Selma Selman je u SAD-u, to su neki od malobrojnih pozitivnih primjera. Romi odlaze, jer kada nemate sredstava da osigurate normalan život, svi postaju ogorčeni, ljuti, bijesni…

Od 2009-2016. smo uspjeli zbrinuti 22 porodice na osnovu programa o stambenom zbrinjavanju Roma, što je oko 300 osoba. Još oko 20 porodica nema svoj dom, već žive u iznajmljenim objektima. Pored toga, sprovedeni su i projekti asfaltiranja ulica, uređivanja prostora i kanalizacijska mreža.

Koliko Roma pohađa fakultete, srednje i osnovne škole i da li imaju podršku u obrazovanju od javnih ustanova ili nevladinih organizacija?

-Trenutno na fakultetima nema Roma iz Bihaća. U srednje škole je upisano četiri učenika, a osnovne pohađa oko 50 djece, mada taj broj stalno varira zbog odlaska u inostranstvo i povratka. Dvoje srednjoškolaca prima stipendiju Udruženja „Obrazovanje gradi BiH“. Troje djece odlazi u Dnevni centar. Udruženje „Alfa“ pomaže romskoj djeci u obrazovanju, odnosno sprovodi projekte koji su pokazali pozitivan efekat na djecu.

S obzirom da ste aktivni i u političkom i nevladinom sektoru, koji mehanizam se pokazao efikasnijim za zajednicu? Romi ćešće biraju da budu aktivisti nevladinih organizacija. Da li u Bihaću, pored Vas ima još Roma koji su članovi političkih stranaka?

-Kada ste član političke stranke, više ste uključeni u procese odlučivanja, naročito ako imate određenu funkciju. U Vijeću nacionalnih manjina sada smo pokrenuli inicijativu da jedan odbornik bude stalni predstavnik u Skupštini opštine Bihać i da zastupa prava manjina. Osim u SDP-u, neki Romi su članovi SDA, SBB-a i drugih stranaka. Svako bira stranku po svom ukusu. Ja sam odabrao SDP, zato što smatram da se ova stranka bori za socijalno ugrožene građane, zato što je prema meni iskrena i inicijator je projekata za unapređenje položaja Roma u Unsko-sanskom kantonu.

Izvor: portal-udar.net

0