Romi se predstavljaju na veoma neizbalansiran način

Autor: Minority News

Zadaci se u velikoj mjeri ispunjavaju, ali u slučaju pojedinih manjina neka pitanja ostaju nedorečena i situacija se drastično ne mijenja, posebno kada je u pitanju problem diskriminacije, koji je najprisutniji u romskoj zajednici. S ovim problemom se jednako bori i naša zemlja, kao i zemlje članice Europske unije. Potvrđuje to i Dan Pavel Dogi, šef kontakt grupe za pitanja Roma i Sinta.

* Kako biste ocenili položaj Roma u zemljama EU?
U cjelini neznatno poboljšanim, jer je pristupanje EU donijelo određeni napredak u vezi sa pristupom Roma javnim službama, prije svega matičnim knjigama, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, u nekim slučajevima i stanovanju i zapošljavanju. Sve zemlje koje su pristupile EU morale su da ispune određene preduslove kako bi zakonodavni okvir bio adekvatan da bi se spriječila bilo kakva vrsta diskriminacije i morale su i da formiraju strukture koje će se baviti antidiskriminacijskim mjerama. To je veoma važno i napredak je očigledan, mada se razlikuje od zemlje do zemlje, iako je u načelu svuda u početnoj fazi. Postoji i fenomen da zemlje prestaju da budu u fokusu kada postanu članice Europske unije. To je poput onog da, kada postanete član nekog kluba, pretpostavlja se da je sve na svom mjestu i da funkcionira kako treba, uključujući i ostvarivanje prava i zaštitu od diskriminacije, što nije slučaj kada su u pitanju Romi. Možda stvari funkcioniraju dobro za ostale grupe i dijelove stanovništva, ali to nije slučaj kada govorimo o Romima. Zapravo, u posljednjih 15 godina, svi izvještaji ukazuju na to da, bez obzira gde Romi žive u Europskoj uniji – u centralnoj, južnoj ili zapadnoj Europi, preovlađujući odnos većinskog stanovništva prema Romima je prilično sličan – svodi se na odbacivanje. Romi i dalje osjećaju da nisu dobrodošli u svojim zemljama. Romi žive na europskom kontintentu već tisuću godina i još uvijek im govore da se vrate u Indiju, da se vrate odakle su došli. I dalje ih smatraju strancima i to nije samo opći odnos, već odnos koji utječe na svaku vrstu komunikacije i vidi se u njihovom tretmanu, koji nije isti kao prema drugim osobama. Ovo o čemu govorimo je diskriminacija. Trenutni trend u Europskoj uniji je da postaje malo radikalnija, populisti dobijaju na snazi i oni za sve probleme krive Rome, imigrante i izbjeglice. Time oni dolivaju ulje na vatru postojećeg negativnog odnosa prema Romima. Pojedine institucije i međunarodne organizacije zovu ovo anticiganizmom. Ja smatram da nema potrebe da formalno koristimo ovakve izraze, da ovakvim odnosom i krivičnim djelima s tim u vezi treba da se bavimo u okviru opće borbe protiv rasizma, diskriminacije i netolerancije prema Romima i pripadnicima Sinti zajednice. Zaključak je, da se vratim na vaše pitanje, da postoji mali napredak, koji nije dovoljan, jer govorimo o velikoj populaciji. U Europskoj uniji živi šest miliona Roma i njihovi problem su ogromni. A imajući u vidu ozbiljnost problema i tempo koji vidimo u naporima pojedinačnih država da se ovi problemi riješe, na žalost nećemo vidjeti značajan napredak u skorijoj budućnosti.

* Da li su narodi u Europi u dovoljnoj mjeri upoznati sa kulturom i identitetom Roma?

Rekao bih da nisu i da to nije nužno zbog toga što na raspolaganju nemaju informacije ili ne mogu da dođu do njih. To je povezano sa onim o čemu sam ranije govorio, to je odnos odbacivanja, oni, zapravo, nisu zainteresirani za romsku populaciju. Radije bi da ih nemaju u vidokrugu, jer ih to uznemirava, jer to nije prizor prijatan za oči. I u velikoj mjeri možete da vidite da se u najvećem broju zemalja Romi i dalje zovu Ciganima, naročito u zemljama u kojima je engleski zvanični jezik. Sa izuzetkom, možda, Rusije, riječ Ciganin ima veoma negativnu konotaciju. Ona, na neki način, brendira ovu zajednicu. Prije svega, ovo nikad nije bio naziv koji su sami Romi koristili da sebe predstave. Ne postoji nikakav drugi način da na romskom jeziku sebe predstaviš osim da kažeš “Mesem Rom – ja sam Rom”, što znači da sam ja osoba koja pripada grupi koja sebe zove Romima. I čak iako volimo Rome, i dalje ih zovemo Ciganima, što ponekad dovodi do ekstremnih situacija. Svake godine u jednom broju zemalja postoje peticije da se donesu zakoni po kojima će se Romi zvati Ciganima, a ne Romima. Ovo pokazuje visoki nivo odbacivanja i predrasuda koji postoji u Evropi, bez obzira na to da li govorimo o Europskoj uniji ili europskim zemljama koje su van EU.

* Šta je potrebno uraditi kako bi negativni publicitet koji prati Rome preokrenuo u njihovu korist?

Mislim da najveću štetu percepciji Roma čine mediji. Mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju mišljenja i percepcija najšire javnosti i, u određenoj mjeri, oni konačno utiču i na odnos javnosti prema određenim grupama. Postoje mnogobrojne studije i izvještaji, mogli bismo da napravimo konkretan ogled i potražimo u nacionalnim medijima koliko puta su korišćene riječi Rom ili Ciganin i iz radoznalosti pogledamo kako se Romi opisuju u tim izvještajima i člancima koje pronađemo u toku ovog istraživanja. Velika većina članaka su negativni i pristrani. Ono što želim da kažem je da vi možete da se opredjelite da pišete samo o negativnim stvarima, a takve stvari možemo da nađemo u svakoj grupi i svakom društvu. Ali takav odnos je pristran. To znači da je ono što želite da prikažete negativna strana jedne zajednice, želite da u svijest ljudi urežete mišljenje da nema drugih strana te zajednice osim ove negativne, što je očigledno netočno. Romi se predstavljaju na veoma neizbalansiran način, u najvećoj meri pristrasno i sa puno predrasuda, od strane samih medija ili od strane populističkih i ekstremnih nacionalističkih političara i grupa koji koriste medije u ovu svrhu.

Izvor: danas.rs

🔥0