Djeca Porajmosa

2. kolovoza 1944. oko 3000 Roma su zajedno svi istrijebljeni u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj. Dugi niz godina Porjamos, romski genocid, o njemu se nije izvještavalo i čak je bio skriven. Evo zašto je važno se podsjetiti na činjenice.

Često smo pisali o umjetnosti pripovijedanja kao važnom dijelu romske kulture. Priče nam omogućuju prepoznavanje Roma koji su postali simbolične figure. Također, u bilo kojoj kulturi i za svako dijete to je inspirativno da bi se veličali pozitivni uzori.

DJEVOJKA SA ŠALOM

Fotografija na kojoj se vidi kako djevojka sa šalom stoji na zatvarajućim vratima vlaka u kampu Westerbork u Nizozemskoj, u kojemu su dokumentirana djeca deportirana u nacističke koncentracijske logore tijekom 1940-ih. Godinama su svi pretpostavljali da je djevojka Židovka. Međutim, početkom devedesetih, nizozemski novinar zvan Aad Wagenaar, je otkrio da ona nije Židovka, već zapravo Sinti Rom. Ime joj je Settela Steinbach.

Otac joj je bio trgovac i violinist, majka je vodila domaćinstvo u njihovom vagonu. Tražeći posao, selili su se iz sela u selo u Nizozemskoj.

Umrla je 1944. godine u Auschwitz-Birkenauu. Settela i njezina obitelj su bilu registrirani u posebnom odjelu kampa. Zloglasni logor u kojem je liječnik Josef Mengele provodio medicinske eksperimente na zatvorenicima, uključujući djecu i blizance.

Priče poput one o Setteli postale su ikonske i treba ih ispričati. O njoj i o drugoj deportiranoj romskoj djeci možete čitati na portalu romasinti.eu. Tu su Stjepan iz Hrvatske, Krystyna iz Poljske, Elina iz Čehoslovačke i još mnogo njih. Izvorne priče, dokumenti i videozapisi šokiraju publiku i otkrivaju njihovu tragičnu sudbinu.

Te su priče važne ne samo zato što nam govore o progonu Sinta i Roma od strane nacista, već zato što daju ljudsko lice romskom genocidu.

POGLEDAJ I NE ZABORAVI

Također inicijativa Dikh on na bister – Pogledaj i ne zaboravi, vođena od strane mladih Roma, podiže svijest i zalaže se za službeno priznanje 2. kolovoza kao Dan sjećanja na romski holokaust. Kao što je spomenuto na njihovoj web stranici, oni to rade kako bi “odali počast žrtvama, herojima, preživjelima i ojačali identitet na temelju dubokog poznavanja prošlosti”. Više informacija potražite na njihovoj web stranici ovdje.

Izvor: reyn.eu
Prijevod doradio: Čedo Todorović

0