Makedonija i Srbija su najviše učinile na rješavanju problema Roma

Autor: R.U.

Neda Korunovska je menadžerica Romske inicijative pri Fondu Otvoreno društvo u Berlinu. Zahvaljujući intenzivnim kontaktima sa romskim i drugim nevladinim sektorom koji se bavi ovom tematikom, važi za jednog od najboljih poznavaoca romske problematike na Balkanu i političkih procesa vezanih za inkluziju i poboljšanje položaja Roma.

Na regionalnom skupu Roma Integration: Civil Society Regional Workshop prošlog mjeseca u Berlinu, kroz kraći intervju razgovarali smo sa ovom policy aktivisticom, porijeklom iz Makedonije, o novim političkim pravcima nakon Dekade Roma, gdje je istaknuto da je visoko obrazovanje sve važniji element romske inkluzije. Dotakli smo se i regionalnih poređenja naspram odnosa država prema romskoj problematici kao i uloge mladih aktivista koji bi trebali da preuzmu liderstvo i odgovore na nove izazove.

Dekada Roma je završena prije četiri godine. Koji je najveći uspjeh i u kojem pravcu sada treba ići?

Mislim da je Dekada Roma postigla cilj da se problematika Roma postavi visoko na politički dnevni red, da se uvedu neke afirmativne mjere koje su neophodne u nacionalnim strategijama za rješavanje problema Roma. Sada u ovom procesu nakon Dekade mi smo shvatili da dok se glavne, državne, reforme ne senzibiliziraju, afirmativne mjere nikada neće biti uspješne. One mogu samo da budu privremene, da se isprave nešto, ali nacionalne strategije moraju da uzimaju specifične potrebe Roma i da Romi budu dio društva, a ne izdvojena grupa. Da dam samo jedan primjer. Kada je Dekada počela, postotak mladih ljudi, gledano generalno na razini država, koji su završavali fakultet u regiji je bio negdje 20 posto. Poslije Dekade, zadnjih godina, to je skoro 40 posto. Nacionalne reforme su dovole do toga da se stimulira mlada generacija da ide prema višem obrazovanju. Ili, gledano niže, uveli su da se masovno završava srednja škola jer smo u regiji imali situaciju da se ne završava ni srednja škola.  A šta se dogodilo kod Roma? Mi nemamo ni jedan posto Roma koji završavaju fakultet. Znači, ako je razlika između Roma i neroma bila 20 posto, sada je 40 posto. Jer nacionalne strategije za reformu obrazovanja nisi stimulirale, ili nisu adresirale probleme sa kojima se Romi suočavaju. Sada imamo nov sistem gdje imamo napredak u motivaciji za visoko obrazovanje, ali je to zaobišlo Rome.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: portal-udar.net

0