Muzej osobnih priča Roma: Interkulturalnost kao osnovica identiteta

Autor: Selma Pezerović

Kada su prije nekoliko godina Željka Kovačević i Jovica Radosavljević razgovarali o nedostatku pisane materije o romskoj zajednici u Hrvatskoj rodila se ideja za projekt koji bi kroz muzejsku građu o povijesti i kulturi Roma sačuvao ono najbitnije – priču.

U travnju i svibnju su zagrebačka udruga Fade In i Romski resurni centar Darda organizirali izložbu „Priče Roma“ koje su predstavili osječkoj i riječkoj publici. Kako sam naziv kaže, okosnicu izložbe čini osamnaest priča, naizgled različitih, ali univerzalnost tema, poput ovrhe koja mori mnoge hrvatske građane, nezaposlenost, siromaštvo, ljubav, obitelj, ali specifičnost istih kao što su tradicionalni romski zanati ili stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu i pristup obrazovanju svojstvene su ovim pričama koje su najava Muzeja osobne povijesti Roma. Namjera projekta  je uključivanje mladih Roma u kreiranje kulturnog proizvoda, približavanje osobne povijesti hrvatskih Roma široj društvenoj zajednici, a sve to kroz kulturno-umjetnički projekt koji se usredotočuje na jačanje identiteta Roma i to kroz osobne narative simbolički predstavljene u obliku osobnih predmeta koji je za tog istog pojedinca signifikantan, bilo na pozitivan, bilo na negativan način – pretvarajući ga na taj način u muzejski izložak, odnosno umjetnički artefakt.

Praksa u drugim zemljama je pokazala da rad na medijskom opismenjavanju s mladima, naročito onima koji dolaze iz osjetljivih društvenih skupina, pomaže u boljem razumijevanju sebe i drugih, ali i raščlanjivanju tko su oni, što žele, gdje se vide u budućnosti. Medijska pismenost je bitno i za prevladavanje ograničenja koje nameće društvo i tradicija, ali i razumijevanja da druge shvaćamo zdravo za gotovo. Čuti da  vam je prvi susjed bio heroj u Domovinskom ratu, da je ovaj drugi miritelj među zaraćenim obiteljima, da je jedna gospođa sama porodila unuka… To su vrijedne, pozitivne i afirmativne priče iz zajednice –  izjavila je Martina Globočnik, jedna od autorica koncepta izložbe.

Jovica Radosavljević rođen je u Osijeku prije trideset i osam godina. Kao ratno dijete, zajedno s ostalim vršnjacima, odlazio je na sate folklora i od prve zavolio ples. S obzirom na previsoku cijenu školovanja napušta srednju školu koju nanovo upisuje nakon dvije godine pauziranja.

Bio sam najstariji u razredu i jedini Rom u školi.

Interes za romski folklor odveo ga je koreografu Ljubiši Bukviću koji ga je vrlo brzo imenovao voditeljem folklorne skupine, a i dan danas Jovica vodi Romski resurni centar koji obrađuje koreografije raznih skupina Roma.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: phralipen.hr

🔥0