SUŽIVOT NA KUŠNJI ‘Ne bi svi Romi bili na zlu glasu da sud zatvori kriminalce. Nema ih puno…

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/Pixsell
Autor: Agencija VLM/Ivica Beti

Hrvati nas ne žele za susjede, ne žele nam dati posao, žale se stanovnici 12 romskih naselja. Romi nas ucjenjuju, pljačkaju i napadaju usred bijela dana, kažu Hrvati

Nisam do kraja zadovoljan. Treba još riješiti sanaciju smetišta, urediti dječje igralište, izgraditi društveni dom i dječji vrtić… – govori Adam Oršoš (48), koji se ovih dana oprašta od četverogodišnjeg mandata predsjednika Mjesnog odbora Piškorovca u Međimurju. Sumira učinjeno, ne srami se rezultata, a da se moglo više, moglo se. “Olakotna okolnost” mu je što je bio prvi čovjek jednog od najozloglašenijih naselja u Hrvatskoj, naselja u koje se ponekad i interventna policija noću boji ući bez pune opreme.

Uložen novac, nastala geta

– Gledajte, to dvojica ili trojica rade probleme, a onda smo svi krivi. Ja te dečke koji su delinkventi poznam imenom i prezimenom. Uvijek su to isti. Najbolje to zna naša policija koja dolazi i ima popis koje je dijete što napravilo. Ali zakon je zakon. To su djeca od 14 do 17 godina. Svakodnevno s njima razgovaram, a i policiji sam rekao da bi za maloljetno dijete trebao odgovarati roditelj. Kad bi se roditelja kaznilo, on više ne bi pustio dijete izvan naselja da krade. Svaki bi roditelj trebao znati gdje su mu djeca. No, kriminala ima svuda, pa i među većinskim stanovništvom – kaže Adam i vodi nas u šetnju naseljem u kojem, prema njegovim procjenama, živi oko tisuću stanovnika.

– U posljednje dvije godine dosta se njih zaposlilo, 50 ih sigurno radi, netko na zelenim površinama, netko u tvornicama. U školu sva djeca idu redovito. Tristo ih sigurno ide i tu nema problema kao prije kad su imali neopravdane. Veći nam je problem odvoz otpada. Evo, imamo jednu kantu od 120 litara koju svaki drugi četvrtak komunalci dolaze prazniti, a to nije dosta. Kanta se brzo napuni, a onda mještani smeće odlažu na ulazu u naselje. Izbit će zaraza! – srdi se Adam, kojem je dosta politike pa se na izborima za vijeće Mjesnog odbora prošlog mjeseca nije ni kandidirao. Mještanima je predstavljena samo jedna lista, ona HDZ-ova, koju je predvodio Ivan Kalanjoš.

Glavna ulica u selu puna je djece i mladih između 20 i 30 godina. Podne je, prži sunce i nema drveta ispod kojeg netko ne hladi glavu. Nasred ulice u korovu propada “Ciganska noć”, nekad glavno okupljalište mještana i etnomuzej s alatom što su ga koristili preci današnjih stanovnika Piškorovca. Romi su u Međimurje u većem broju stigli u 19. stoljeću, s migracijskim valovima emancipiranih Roma iz Rumunjske. Nazivalo ih se koritarima jer su izrađivali drvena korita za kućanstvo, žlice, vilice.

Kažu da su Romi Bajaši, govore ljimba d’ bjaš, jednim od rumunjskih dijalekata. Bilo ih je u Međimurju i prije, prvi se put spominju još 1688. godine kada je u Legradu, koji je tada administrativno pripadao Međimurju, a danas Koprivničko-križevačkoj županiji, kršteno dijete “ciganskog” vojvode Ivana. Koritari, kalderaši i lovari glavne su skupine Roma, predaka današnjih pripadnika te nacionalne manjine kojih u Međimurju živi oko 10.000, a u cijeloj Hrvatskoj oko 30.000 iako neki znanstvenici smatraju da ih ima i do 50.000. Službeni podatak s posljednjeg popisa stanovništva je 16.975. U Međimurju većina Roma živi u 12 izdvojenih naselja, a tu tzv. prostornu segregaciju, koja je prisutna od samih početaka naseljavanja Roma i održala se do današnjih dana, neki vide najvećom preprekom integraciji u društvo.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: emedjimurje.rtl.hr

0