Srbija: Intervju, Željko Jovanović. Romi prirodno nisu populisti

Foto: Gordon Welters
Autor: Nadežda Gaće

“Mi smo i dalje na krajnjim marginama europskih ekonomija, političkih institucija i društvenog i tehnološkog razvoja. Romi na sjeveru i zapadu Europe žive nešto bolje od onih u istočnoj, ali to nije rezultat napora koje su tamošnje države uložile da oni žive bolje već rezultat daleko jače ekonomije, tržišta i vladavine prava u kojoj rasizam ima drugačiji efekt. Romi u razvijenijim ekonomijama marginalizirani su u odnosu na većinsku populaciju tih zemalja, ali u usporedbi sa romskom populacijom u istočnoj Europi, oni imaju bolji ekonomski položaj. Uostalom, zbog toga su Romi iz istočnoeuropskih zemalja prisiljeni da odlaze ka zapadnoeuropskim zemljama. Oni znaju da rasizam postoji i tamo gde su se uputili, ali znaju da su šanse da njihov rad donese bolji život veće”, kaže Jovanović.

*Bez obzira na to što se brojevima često manipulira, jesmo li blizu utvrđivanja broja Roma stradalih u genocidu, a ako ne, šta bi svaka zemlja pojedinačno morala da uradi da bi se istina o romskom stradanju utvrdila?

Možemo da vidimo šta je Njemačka uradila po pitanju istine i preuzimanja odgovornosti za sustavno istrebljenje Židova. Oni su uložili mnogo napora da se ustanovi kolektivno sjećanje i odgovornost kroz obilježavanje mjesta i događaja, školskih i univerzitetskih programa predavanja, memorijala i muzeja. Iako i dalje postoji mržnja prema Romima u Njemačkoj, na sjećanju pokušaja kolektivnog istrebljenja Roma urađeno je više nego u bilo kojoj državi u Europi. Što se tiče našeg područja, na primjer u Hrvatskoj je obiljležen Jasenovac, svake godine se održava komemoracija stradalim Romima kojoj prisustvuju mediji i visoki predstavnici vlasti. Ovo ne bi bilo moguće bez velikog napora člana parlamenta romskog porijekla Veljka Kajtazija i pomoći vlasti. Tako da ima primjera šta može da se uradi ako ima političke volje i namjere da se društva zdravo razvijaju u smislu sjećanja i odgovornosti.

*U dosadašnjem Europskom parlamentu bilo je svega dva predstavnika Roma. Očekujete li više u ovom sazivu i šta se radi da bi više Roma bilo u EP?

Bilo ih je četiri, po jedan iz Švedske, Njemačke, Rumunjske i Mađarske. Zasad je neizvjesno koliko će Roma biti u Europskom parlamentu. Ono što je važno to je da se jača romsko glasačko tijelo, da se ljudi bolje organiziraju, da se informiraju tko su kandidati i političari koji su posvećeni poboljšanju situacije Roma i koji rade na tome i zavređuju njihovo povjerenje. I da se spriječe manipulacije našim glasovima.

Naravno da je bitno da ima što više Roma kao izabranih predstavnika, međutim kad su Romi sve ozbiljnije organizirano glasačko telo, kandidati imaju veću odgovornost prema svojim obećanjima.

Ovo nije bitno samo za Rome. Jačanje učešća građana i glasača bitno je za demokratski razvoj države, a naročito onih najugroženijih, kojima je država najpotrebnija. Ljudi u cijelom svijetu sve manje vjeruju u institucije, one su im sve dalje i pod kontrolom korporacija, velikog biznisa i vandržavnih interesa. Ako želimo da se obnovi povjerenje građana u politički sustav, moramo da jačamo njihovu ulogu i odgovornost.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: novimagazin.rs

🔥0