Romska tradicija i običaji kroz pjesmu i ples

Foto: Terne Romane Luluđa
Autor: Selma Pezerović

Poznato je da postojanje KUD-ova doprinosi očuvanju tradicijske baštine pa tako i romska kulturno-umjetnička društva promoviraju stare romske pjesme, prikazuju nošnje, a svojim plesom narodnih plesova upoznaju nove generacije s romskom poviješću i identitetom.

O kulturnom program koji pripremaju i s kojim sudjeluju u razvijanju mreže kulturne infrastrukture u hrvatskom društvu razgovarali smo s voditeljima četiri romska KUD-a koji rade i stvaraju na ovom prostoru.

Terne Romane Luluđa

Unutar Udruge Roma Istre koje je aktivna od 1992. godine, djeluje romska folklorna sekcija Terne Romane Luluđa (Mladi romski cvijet) kroz koju je od osnivanja 1994. godine prošlo preko dvjestotinjak djevojaka i mladića. Voditelj sekcije, Veli Huseini, navodi desetak generacija folkloraša i folklorašica u romskoj sekciji, a on sam je aktivan od 1985. godine kada je bio sekretar omladine u romskom društvu.

“Uvijek se rado prisjetim Smotre kulturnih dostignuća Roma Jugoslavije koja se 1982/1983. održala u Nišu. Bio je to zaista predivan događaj sa raznolikim plesovima i kulturnom tradicijom.”

Huseini navodi kako je romska sekcija Terne Romane Luluđa i danas iznimno aktivna. Četiri puta su gostovali na međunarodnom festivalu u Lancianu u Italiji, a pored brojnih nastupa diljem Hrvatske nastupali su i u zemljama regije – Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji.

Uz Huseinija vođenje sekcije na sebe je preuzela i mlada Anita Avdi iz Vodnjana koja pohađa srednju trgovačku školu.

“Jako sam ponosna što zajedno sa Velijom vodim romsku folklornu sekciju. To nije nimalo lagan zadatak, puno je izazova i učenja, ali i zabave.”

Budući da je u Istri romska zajednica uglavnom podrijetlom sa Kosova, iz Makedonije i Srbije te da su islamske vjeroispovjesti, Huseini navodi kako su za inspiraciju koristili nošnje nihovih starih osobito kad je bila riječ o dimijama, ženskim širokim hlačama koje se podvezuju oko gležnja.

“Tipična nošnja koju smo koristili su dimije koje u sebi imaju i do dvanaest metara tekstila, zatim ručno rađena košulja koja je bila sva u srmi protkana zlatnim ili srebrenim nitima te prsluk jelek. To je reprezentativna nošnja i pokazujemo je u sklopu tradicionalne odjeće tijekom dana multikulturalnosti u Istri.”

🔥0