Životne ispovjesti hrvatskih Roma

Branka Tomašević i Dragan Mitrović (lijevo), Jovica Radosavljević (desno)
Foto: Jasenko Rasol
Autor: Nikola Patković

Muzej bi se trebao otvoriti sljedeće jeseni kada se u osječkoj Tvrđi završi 66 milijuna kuna vrijedna rekonstrukcija Stare pekare

Jovica je koreograf i plesač. Ima 36 godina i živi za ljubav, koju zapravo jako rijetko osjeća u odnosu s ljudima. Oni mu se puno češće obraćaju pogrdnim riječima i psuju mu mater cigansku. Branka Dragan žive u izvanbračnoj zajednici. Oni se vole, ali ne mogu imati djecu. Drugi im zbog toga govore da su nesposobni. Milan se školovao za automehaničara, ali je školu napustio zbog jednog profesora. Ipak, želja i volja za obrazovanjem bila je jača od predrasuda pa je završio dva zanata, a danas je student Učiteljskog fakulteta.

Jovica, Branka i Dragan te Milan četvero su naših sugrađana romske nacionalnosti, koji su odlučili ispričati svoje životne priče i biti dio od njih 18 čije će se priče naći na izložbi “Priče Roma”. Riječ je o neobičnoj, po mnogočemu specifičnoj, ali nadasve edukativnoj i inspirativnoj izložbi koja je u ponedjeljak 29. travnja otvorena u Galeriji Kazamat Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Osijeku.

Bez pisane povijesti

Iza projekta stoje umjetnici i kreativci iz Fade Ina iz Zagreba te Romskog resursnog centra iz Darde. No, ova izložba je i uvod u još veći projekt, uvod u osnivanje Muzeja osobnih priča koji bi svoja vrata trebao otvoriti sljedeće jeseni kada u staroj osječkoj gradskoj jezgri Tvrđi završi 66 milijuna kuna vrijedna rekonstrukcija zapuštene austrougarske Stare pekare, koja će novcem iz fondova EU zasjati u novom ruhu te postati edukativni i informativni turistički centar mladih.

– Sve je počelo u veljači 2018. kada smo odlučili upoznati romsku zajednicu na netipičan način, a nakon što smo od prijatelja Jovice Radosavljevića iz Darde doznali kako oni kao zajednica nemaju nikakvu pisanu povijest. I tu smo se mi kao umjetnici i dokumentaristi zakačili za ideju da pokušamo uloviti neke zajedničke trenutke ljudi iz zajednice i da bi bila zanimljiva osobna povijest pojedinca postavljena u širi kontekst.

Htjeli smo pokazati da je mali predmet, mali trenutak jednako važan kao da imate nešto veliko i važno što možete izložiti u muzeju. Sama ideja jest apsurdna jer imate muzej i Rome, dakle jednu klasičnu ustanovu i ljude koji nemaju jasan identitet, ali upravo zbog te diskrepancije shvatili smo da je jako zanimljivo iščitati nečiji život i od toga učiniti umjetničku vrijednost, odnosno interpretirati ga kao umjetničko djelo – rekla je Martina Globočnik iz Fade Ina, koautorica koncepta izložbe.

Njezina kolegica Željka Kovačević, također koautorica koncepta i producentica postava izložbe, dodala je kako im nije bio problem pridobiti pripadnike romske nacionalne manjine.

– Imali smo dobru startnu poziciju jer smo Jovica i ja prijatelji već sedam-osam godina i ja sam dosta vremena provodila u romskom naselju, što nam je puno značilo. Pozitivno je da nismo došli napamet nametnuti nešto što mislimo da njima treba, nego smo preispitali što je njihova potreba, a to je da bi voljeli imati zabilježen barem dio svoje povijesti, što dosad nisu imali – objasnila je Željka Kovačević.

Podskupine

Izložba “Priče Roma” donosi 18 osobnih priča Roma i Romkinja, većinom pripadnika i pripadnica podskupina Muntenci/Munćani, Ludari i Ardeljani/Erdeljci, ogranka Bajaši, naseljenih u Slavoniji i Baranji. Premda međusobno različite, kao što se razlikuju osobnosti, iskustva i životi osoba koje ih pričaju, te priče okupljene u cjelinu pružaju direktan uvid u suvremeni život i probleme zajednice kojoj nositelji priča pripadaju.

– Pokušali smo obraditi njima važne teme. Nezaposlenost i siromaštvo, nepismenost, jako mali postotak visokoobrazovanih, mnogobrojne obitelji, jako rana udaja i ženidba, diskriminacija na svim razinama, nasilje u obitelji, alkoholizam i droge među mladima te okrenutost sitnom kriminalu koji ih obilježava cijeli život. Također i pitanje vjere jer su većina koje smo snimali pravoslavci pa su u vrijeme rata bili diskriminirani jer su Romi i jer su pravoslavci, iako su 80 posto ljudi u romskom naselju u Slavonskom Brodu bili hrvatski branitelji – istaknula je Martina Globočnik.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: jutarnji.hr

0