Romski resurni centar: Primjer očuvanja i njegovanja vrijedne tradicijske kulture

Foto: Rroma Resource Centre
Autor: Selma Pezerović

Jovica Radosavljević, voditelj i koreograf u Romskom kulturno-umjetničkom društvu Darda, za sebe kaže da je bogat čovjek. Mnoštvo volontera koje okuplja u Romskom resurnom centru, nekada RKUD-u Darda, prvom registriranom romskom kulturno-umjetničkom društvu na području istočne Hrvatske, svakodnevno rade na njegovanju kulture i tradicije prvenstveno baranjskih, ali i ostalih Roma.

“Kada se 2002. godine osnivao RKUD Darda, ja sam izrazio želju da budem dio folklorne sekcije, obzirom da sam bio član KUD-a Branko Radičević punih deset godina. Međutim, tadašnji voditelj mi je ponudio da preuzmem folklornu grupu što se vrlo brzo pokazalo nimalo lakim poslom. O Romima nema pisanih podataka, niti o mom plemenu Roma Munćana i morao sam ići kod starih Roma i Romkinja te pomno istražiti običaje, tradiciju te pjesmu i ples jer je do tada već mnogo toga bilo izgubljeno i zaboravljeno.”

Ono što je Jovica naglasio jest da je RKUD Darda specifičan u Hrvatskoj jer ne obrađuju koreografije samo skupine Roma Munćana.

“Mi ne plešemo kao drugi. Kada kroz koreografije predstavljamo Rome Lovare moji folkloraši i folklorašice izgledaju autentično – djevojke, recimo, imaju dugačke suknje do poda što nije slučaj sa djevojkama Roma Munćana. Razlike postoje i treba ih poštovati. Ni hrvatska narodna nošnja iz Baranje i Slavonije nije ista.”

Mala sredstva koja se dodijeljuju kroz različite natječaje Radosavljević ističe kao zapreku ka autentičnosti jer originalna narodna nošnja košta.

“Ja sam zahvalan Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji nam je sufinancirao četiri kompleta romske narodne nošnje. Ljuti me činjenica da se ljudi danas ne razumiju u folklorni amaterizam jer je bitno ne pristupati stereotipno – Romkinja u šarenoj suknji, bosa i sa cvijetom u kosi. Također, nije isto je li riječ o koreografiji Roma muslimana ili kršćana, i tu postoje velike razlike i kao takve ih treba njegovati. Riječ je o cijeloj paleti raznolikosti.”

Pored romske folklorne skupine koja trenutno broji aktivnih šest članica Romski resurni centar ima i mješovitu folklornu grupu Darđani u kojoj je tridesetak Hrvata, Srba, Mađara i Roma koji zajedno vježbaju bunjevačke plesove.

“Kada smo tek počinjali mladi Romi nisu imali mjesto za okupljanje osim prostora RKUD Darda. Tada nismo imali ni narodnu nošnju pa smo koristili odjeću naših djedova i baka. 2004. godine smo nastupali u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, pokupili sve pohvale i dobili 30 tisuća kuna poticaja. Sašili smo petnaest kompleta muške i ženske narodne nošnje Roma Munćana i kupili smo Hohner harmoniku.”

Obzirom da su htjeli autentične nošnje razvila se rasprava sa starijim gospođama i bakama kako bi ona trebala izgledati. Svatko je dao neku svoju ideju, ali nošnje su u konačnici sašivene po uzoru na suknje i košulje pokojne bake Kate koja ih je nosila u mladosti.

“Mladima je tradicionalna narodna nošnja zanimljiva i vole je nositi. Jedino djevojke malo zaziru od marama no i to se polako mjenja.”

Izvor: phralipen.hr

🔥0