Vrijeme je za istinu, priznanje i pomirenje za Rome u Europi

CONSTANTA, RUMUNJSKA – 22. KOLOVOZA 2015. Sretna romska djeca u Starom gradu u Constanti.
Foto: Shutterstock
Preveo i doradio: Čedo Todorović

Čelnici EU-a moraju pokazati da ozbiljno shvaćaju prava Roma i diskriminaciju protiv Roma. To znači priznati njihov kulturni identitet i doprinos Europi, istini i pomirenju, raspravljala je grupa političkih vođa i aktivista, navodi EURACTIV na svojoj web stranici.

Birgit Van Hout, Regionalni ured UN-a za ljudska prava za Europu (OHCHR); Soraya Post, zastupnica Europskog parlamenta za švedsku feminističku inicijativu; Romani Rose, Središnje vijeće njemačkih Sinta i Roma; Gabriela Hrabanova, Europska mreža romskih organizacija (ERGO); i Gonzalo Montano Pena iz Fundacion Secretariado Gitano (FSG)

Približno 10 do 12 milijuna, Romi čine najveću etničku manjinu u Europi, no u mnogim se zemljama još uvijek smatraju europskim građanima druge klase.

Anti-ciganizam je neobuzdan. To je ideologija, a uvjerenje da su Romi inferiorni, sposobni za manje, nemaju volju da sustignu ne-Rome, ili su nesposobni da budu dobri građani zemalja u kojima žive stoljećima. , Nedavna anketa Agencije za temeljna prava Europske unije pokazuje predrasude prema Romima na vrhuncu svih vremena jer novi val govora mržnje prijeti da će ciljati Rome još jednom.

Mnogi Romi i dalje su osuđeni na život na marginama društva, isključeni iz osnovnih usluga, diskriminirani u pristupu kvalitetnom obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju, uskraćeni za istinsko sudjelovanje u projektima koji utječu na njihove zajednice, i nevidljivi iz javnog života i povijesnih knjiga.

Kriza ljudskih prava s kojom se Romi suočavaju nije nova. Romi su stoljećima sustavno dehumanizirani, zlostavljani i isključeni. Pretrpjeli su ropstvo, holokaust, prisilnu sterilizaciju, segregirano obrazovanje i stanovanje, prisilne deložacije, diskriminatorni rad policije, uskraćivanje državljanstva, institucionalizaciju romske djece i zločine iz mržnje.

Povijesne nepravde i ozbiljna kršenja ljudskih prava počinjena protiv Roma uništile su zajednice, potkopalo samopoštovanje mnogih i uzrokovalo duboko nepovjerenje između Roma i neroma.

Ipak, malo se zna o tim mračnim poglavljima povijesti. Ono što znamo je da alarmantna situacija romkinja, muškaraca i djece i ograničeni utjecaj nedavnih napora za integraciju Roma dolazi do visokih moralnih troškova za europski kontinent i hitno zahtijeva novi i drugačiji pristup.

Prvi članak Opće deklaracije o ljudskim pravima proglašava da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 12. veljače 2019. ponovio da je anti-ciganizam specifičan oblik rasizma. Države moraju osigurati da Romi mogu uživati svoja ljudska prava ravnopravno sa svim drugim osobama i grupama u društvu.

Programi koji pristupaju Romima kao ‘društvenom problemu’ u velikoj su mjeri neuspješni i vjerojatno neće imati drugačiji ishod u budućnosti. Osim toga, sve dok strategije za uključivanje ne bi eksplicitno obuhvatile svjesne ili nesvjesne negativne stereotipe i predrasude prema Romima od strane većinskog stanovništva, one će vjerojatno proizvoditi ograničenu, ako ikako, stvarnu uključenost.

Stoga se zalažemo za pristup romskoj inkluziji utemeljen na ljudskim pravima. To zahtijeva obnovljeno političko opredjeljenje na najvišoj razini, autentično sudjelovanje Roma, počevši od lokalnih zajednica, transparentnost, odgovornost i sveobuhvatan i koordiniran angažman između regionalnih, nacionalnih i lokalnih razina.

Da bismo obnovili povjerenje između Roma i neroma, moramo reći istinu o povijesnim nepravdama, prepoznati kulturni identitet Roma i njihov doprinos Europi. Samo kad se otkrije istina, može se utrti put prema pomirenju i ljudskim pravima za sve. Istina i pomirenje bitan su korak u borbi protiv anti-ciganizma i posljedične dehumanizacije Roma.

Danas u Europskom parlamentu konferencija “Stvaranje povjerenja kroz otkrivanje i prepoznavanje istine: napredovanje u prepoznavanju i otklanjanju anti-ciganizma” će se oslanjati na iskustva s procesima istine i pomirenja širom svijeta, kao i na naporima za prepoznavanje anti-ciganizma.

Shvaćamo da je ovo smion potez i da se stoljećima dehumanizacije neće lako prevladati. Međutim, vjerujemo da je takav proces od vitalnog značaja za bolju i ujedinjenu budućnost.

 

🔥0