Željko Jovanović: Ne možemo više da čekamo da EU, međunarodne organizacije i donatori vode našu politiku

Željko Jovanović
Autor: Dalibor Tanić

Željko Jovanović je  direktor Kancelarije Romska inicijativa, Fonda za otvoreno društvo u Berlinu. Jedan je od najistaknutijih boraca za prava Roma i Romkinja u čitavoj Evropi i neko ko je otvorio novu perspektivu u borbi za prava romske nacionalne manjine.  U interjuu za naš portal, Jovanović je govorio o protekloj Dekadi Roma, novim politikama, odnosu EU prema Romima, ali i odnosima unutar samog romskog pokreta.

Zemlje Zapadnog Balkana posljednjih  godina intenzivno rade na pridruživanju EU. Koliko u ovim zemljama, u procesu koji još uvijek traje i koji je jako kompleksan ima mjesta za „romsko pitanje“?

-Proces pridruživanja EU je do sada bio jedan od dva razloga koji su doveli do vidljivosti položaja našeg naroda. Do Dekade Roma 2005-2015, na primer, ne bi došlo da države nisu morale da pokažu signal volje da ispune kriterije iz područja ljudskih i manjinskih prava. Nakon što su države dobile članstvo u EU, njihov interes za poboljšanje našeg položaja se drastično smanjio.

Drugi razlog je migracija istočne Europe i Balkana prema zapadnim zemljama. Još od 90-ih godina, mnoga društva i države u Zapadnoj Europi su imale predrasudu i strah od migracije stanovništva iz ovog dijela Europe. U slučaju Roma, taj strah je još i veći zbog predrasuda prema nama. Tako da su stvorene krize u Francuskoj i Italiji u vezi Roma iz ovog dijela Europe. Te „krize“  su stvorene da bi podigle popularnost francuskom predsjedniku Sarkoziju i italijanskom premijeru Berluskoniju i skrenule pažnju javnosti od mnogo većih problema u toku njihove vladavine. U tom kontekstu, došlo je do Europske okvirne politike za razvoj nacionalnih strategija za inkluziju Roma i većih davanja iz europskog budžeta 2011. za te strategije.

Za razliku od Dekade, ova okvirna politika EU je obuhvatila sve članice EU u kojoj je broj naših Roma značajan. Ono što im je zajedničko je da ni Dekada, ni Europska okvirna politika, ni europski fondovi nisu doveli do promjene situacije. Ključni razlog je da nema dovoljno političke volje da se mijenja sustav koji je doveo do situacije u kojoj naš narod živi.

Među zvaničnicima dražava Balkana koje su u procesu pridruživanja kao i među zvaničnicima Europske komisije, postoje ljudi koji razumiju da ovakva situacija ne može da se nastavi, jer dugoročno ne donosi dobro nikome. Međutim, takvih ljudi je malo da bi se sustav mijenjao.

Vrlo često se u javnosti može čuti da je nedavno okončana „Dekada Roma“ bila između ostalog i test za romsku zajednicu i mnogo više za vlade zemalja potpisnica Dekade. Šta smo naučili u tih 10 godina?

-Naučili smo, nadam se, tri najbitnije lekcije. Prvo, interesi države za pridruživanje Europskoj uniji sami po sebi nisu dovoljni. Bez većeg nacionalnog politčkog konsenzusa i volje, nema promjene sustava i time nema značajne promjene za našu zajednicu. Drugo, predrasude prema Romima nisu više u domenu osobnog mišljenja, već su političko oružje, jer su političari naučili da mogu da ih koriste da manipuliraju javnim mijenjem zarad jeftinih glasova, što ima direktne posljedice na pogoršanje situacije Roma. Takvi političari su shvatili da im je jeftinije da imaju politiku protiv Roma, nego da imaju politiku za stvaranje radnih mjesta, unaprijeđenje zdravstvenih usluga, smanjenje korupcije, unaprijeđenje obrazovanja. I treće, mi Romi moramo da se oslonimo na sebe i da radimo sa onima koji su nam prijatelji. Ne možemo više da čekamo da EU, međunarodne organizacije i donatori vode našu politiku i brane naše interese više nego mi sami. Možda mogu da pomognu, ali mi moramo da vodimo napred.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: portal-udar.net

0