Romi i Romkinje na pozicijama odlučivanja u Hrvatskoj

Saborski zastupnik, Veljko Kajtazi
Foto: veljkokajtazi.com
Autor: Stojan Obradović

Politika i vlast: Romi i Romkinje na pozicijama odlučivanja, jedna je od regionalnih tema koju su naši suradnici istražili tokom prethodnog razdobljaa. Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija, nekada republike zajedničke države, danas samostalne, međunarodno priznate i suverene države, imaju gotovo identičan pristup po pitanju učešća Roma u vlasti, političkim strankama i generalno u javnom životu. Bilo je vrlo zanimljivo usporediti stanje u državi koja je članica Europske unije i zemljama koje teže ka njoj, od kojih jedna ima vrlo nedefiniran put. Ono što je zajedničko za sve tri zemlje je da se višedecenijski javni diskurs o Romima koji nisu dovoljno obrazovani za određene pozicije promjenio. Na redu su drugi izazovi, a ispit zastupljenosti demokratije u ove tri zemlje, najbolje se ogleda u njihovom odnosu prema Romima i Romkinjama.

Prvi tekst koji je pred vama, donosi vam analizu iz Hrvatske. U narednim danima, objavićemo tekstove iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

U jednoj od posljednjih prošlogodišnjih emisija ugledne «Prizme», multinacionalnog magazina HRT, Međunarodni dan ljudskih prava (10. prosinca) obilježen je kako i dolikuje – tematikom o diskriminaciji Roma.

O tome je govorio sam ravnatelj Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri. Ali, ono što tome daje posebnu „draž“ jeste činjenica da je Alen Tahiri – Rom, na čelu jedne od najuglednijih vladinih institucija, priprema doktorat, a iza njega, vrlo mladog čovjeka, već je i zapažena  znanstvena studija „Stradanje Roma u Nezavisnoj državi Hrvatskoj 1941.- 1945.“ u kojoj je kao suautor obrađivao tematiku Porajmosa (romskog holukausta u II svjetskom ratu) koji je dugo bio nepriznat ili marginaliziran iako je po svojoj genocidnosti i pokušaju  istrebljenja jednog naroda, relativno gledajući, po nekim procjenama, nadmašio židovski holokaust ili pogrom Srba na ovim prostorima. Činjenica da im ni svirepi zločin i ljudska žrtva nisu bile dugo priznate kao drugima na svoj način govori o težini i dubini romske diskriminacije po čitavoj Eurupi, pa onda naravno i u Hrvatskoj.

Alen Tahiri

No, ugledni, uglađeni i uspješni Rom, Alen Tahiri koji, kako je i sam objasnio u jednom intervjuu, nije potekao iz blatnjave prigradske ciganske mahale, već s zagrebačkog asfalta gdje su njegovi roditelji, ne krijući svoje porijeklo i identitet bili dobro i uspješno integrirani  (pokazujući i na taj način kako pod određenim društvenim uvjetima nema zapreke ni da Romi uspiju) govorio je zajedno sa ostalim sudionicima emisije o zaista poražavajućim društvenim okolnostima s kojima se suočava, bori i od kojih strada romska nacionalna zajednica, o tvrdokornim problemima permanentne i raširene bijede i diskriminacije koji se teško, ako i ikako, slamaju i prevazilaze.

Hrvatska na trećem mjestu u Europskoj uniji po diskriminaciji romske populacije

Nedavno objavljeni rezultati velikog projekta „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“ koje sredstvima EU realizira upravo Ured kojem je Tahiri na čelu pokazuju npr. da kada  je u pitanju ključno egzistencijalno pitanje svakog pojedinca – zaposlenost,  svega 7 posto Roma ima stalni posao (od čega samo 3 posto žena i 12 posto muškaraca) te da se 56 posto Roma koji su u zadnjih godinu dana tražili posao u tom postupku suočila s nekim od oblika diskriminacije. Potresna je bila priča Đulijana Osmanaja koji je da bi došao do posla promijenio – ime, jer drugačije nije išlo. Ali mnogima ni to ne pomaže. Na kraju ih, kako mnogi svjedoče (i to ne samo Romi), kada i prođu zapreke i dobiju šansu za intervju s poslodavcem razotkriva i na kraju eliminira čak i – boja kože.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: portal-udar.net

0