BIH: Romi u obruču anticiganizma

Foto: Portal Udar
Autor: Tatjana Mrđa

Anticiganizam, višestruka i dugotrajna diskriminacija, predrasude i pogrešni stavovi o Romima česta su pojava u Bosni i Hercegovini, što predstavlja glavni uzrok njihove socijalne isključenosti, dok visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa upisa u školu i nizak stupanj obrazovanja, te iznimno loši stambeni uvjeti predstavljaju simptome položaja u kojem se Romi nalaze.

Ovo je ocjena iz  najnovijeg izvještaja međunarodne organizacije Civil Right Defenders (CRD) o položaju Roma na Zapadnom Balkanu, koji je nedavno objavljen pod naslovom “Obruč anticiganizma”. Ako je za utjehu, CRD daje apsolutno identičnu generalnu ocjenu položaja Roma i u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji i Kosovu. Međutim, kad se iz regionalne i opšte perspektive spustimo na bosanskohercegovačke okvire, malo je prostora za utjehu. Podaci iz izvještaja CRD-a svjedoče da su bosanskohercegovački Romi u višestruko težem položaju u odnosu na svoje sunarodnike koji žive u drugim zemljama Zapadnog Balkana.

Bazični statistički podatak – koliko tačno Roma živi u granicama BiH, Srbije, Kosova, Albanije, Makedonije i Crne Gore – podjednako je nepoznanica za institucije svih šest država Zapadnog Balkana. Zajednička im je i činjenica da većina Roma, bez obzira na to u kojoj državi žive, ne želi da otkrije svoje etničko porijeklo prilikom popisa stanovništva. Međutim, nespremnost Roma (zbog straha od diskriminacije?) da iskažu svoju nacionalnu pripadnost najviše je izražena u Bosni i Hercegovini.

Procjene broja Roma u BiH kreću se od 40.000 (UNDP) do 100.000 (Odbor za Rome), a na posljednjem popisu stanovništva 2013. godine kao Rom se izjasnilo samo 12.583 građana, što je 1,8 posto (ako su ove procjene uopšte tačne). Kao “Bosanski Rom”, “Ciganin”, “Muslimanski Rom” ili “Bijeli Rom” izjasnila su se 252 građanina, a 12 se izjasnilo kao Egipćani. Poređenja radi, statističi procentualno gledano, Romi u zemljama okruženja izražavaju svoju etničku pripadnost daleko slobodnije: u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji se pripadnikom romske populacije izjašnjava i do 25% Roma u odnosu na procjene međunarodnih organizacija i NVO sektora.

Najveći broj bosanskohercegovačkih Roma, oko 17.000, živi u Tuzlanskom kantonu, ali se ne navodi ko je izvor ovog podatka. Po brojnosti romske populacije slijede Kanton Sarajevo i Zeničko-Dobojski kanton. Za Republiku Srpsku se ne iznose nikakvi podaci, što pokazuje nedorečenost ovog izvještaja.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Izvor: portal-udar.net

1