Ljatif Demir u intervju za BIH Romski portal “UDAR”, govori o povijesti romskoga Jezika

Ljatif Demir (Foto: Rafal Szoppe: SR Radio Romano)
Autor: Dalibor Tanić

Dr.sc. Ljatif Demir, studij opće i komparativne književnosti završio je u Skoplju na Filološkom fakultetu „Blaže Koneski“ na Univerzitetu „Sv. Kiril i Metodij“. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završio je poslijediplomski studij Književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, gdje je obranio doktorski rad pod naslovom Književni i jezički aspekti kulture Roma Jerlija u Makedoniji  te time sam stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti. U intervjuu za Udar, Demir je govorio o porijeklu i razvoju romskog jezika, dijalektima i ogromnoj potrebi da se romski jezik izučava institucionalno.

Prije nego što ste postali profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radili ste na više mjesta i svako je direktno, ili indirektno imalo dodirnih tačaka sa romskim jezikom. Kako se odvijao Vaš rad i koliko je to utjecalo na razvitak romanipena i romskog jezika?

Imam radno iskustvo u više institucija u kojima sam radio kao novinar, pročelnik, savjetnik i nastavnik. Od 1992. do 1999. bio sam novinar u romskoj redakciji „Bijandipe“ u Makedonskoj Radio Televiziji (MRTV). Radio sam kao pročelnik romskog kulturnog i obrazovnog centra „Darhia“ u Skopju od 2000. do 2008. god. Godine 2008. bio sam savjetnik za romski jezik i kulturu u Vladi Republike Makedonije, a od 2009. do 2013. u Institutu za razvitak obrazovanja u Republici Makedoniji bio sam savjetnik za nastavu na romskom jeziku. Od 2011. do 2015. akreditirao sam i radio kao lektor na izbornim predmetima Romski jezik 1, Romski jezik 2, Romski jezik 3 i Romski jezik 4 na Filološkom fakultetu „Blaže Koneski“ Univerziteta „Sv. Kiril i Metodij“ u Skopju.

Od 2012. radio sam kao vanjski suradnik lektor na izbornim kolegijima Uvod u romski jezik 1 i 2, te Uvod u književnost i kulturu Roma 1 i 2 na Odsjeku za Indologiju i dalekoistočne studije Filozofskoga fakultetu u Zagrebu. Od 2016. radim kao profesor sa punim radnim vremenom na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije u nastavi iz romskoga jezika, književnosti, povijesti i kulture na novome diplomskom studiju Romistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. autor sam niza stručnih i znanstvenih djela, jezičnih priručnika i rječnika za romski jezik.

Kada govorimo o romskom jeziku, uvijek je aktuelno pitanje gdje počivaju izvori romskog jezika i kojoj jezičnoj skupini pripadaju? Imamo li te podatke danas?

-Danas je općepoznato da je romski novo indoarijski jezik. Indoarijski se jezici dijele na staroindoarijske, srednjoindoarijske i novoindoarijske jezike. Tu se rabi pojam “indoarijski jezici”, zato što se indijski jezici dijele na dvije skupine: indoarijske i dravidske jezike, koji međusobno nisu srodni. Dravidski jezici, za razliku od indoarijskih, ne pripadaju indoeuropskoj porodici jezika te stoga ne potječu od sanskrta niti imaju veze sa romskim jezikom. Najstariji indijski tekst su Vede, koje su sastavljene na vedskome sanskrtu i čuvaju se i recitiraju od polovice 2. tisućljeća prije nove ere pa sve do danas.

Sličnost romskoga i hindskoga jezika očita je čak i onima koji nisu upoznati sa poviješću indoarijskih jezika, te i onima koji nisu govornici ni jednoga ni drugoga jezika. Ta očita povezanost  romskoga sa indijskim jezicima navela je filologe na rješavanje pitanja porijekla Roma. Uspoređivanje romskoga jezika sa prakrtima i suvremenim indijskim jezicima dovelo je do zaključka da Romi potječu sa obale rijeke Ganges, koju su napustili vjerojatno prije 3. st. p. n. e., da bi se nastanili na sjeverozapadu indijskoga potkontinenta.

Cijelu objavu pročitajte ovdje.

Izvor: portal-udar.net

1