Život Roma u Slavonskome Brodu

Robert Radić, predsjednik sam Udruženja Roma „Ludari“ rumunjskog porijekla Republike Hrvatske, na kvartalnom sastanku Saveza Roma u R.H. “Kali Sara” koji je održan dana 25. i 26. studenoga 2017 godine.
Foto: Čedo Todorović
Autor: Romski Portal/Čedo Todorović

O životu Romske zajednice u Slavonskome Brodu, i o položaju Roma u Hrvatskoj razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja Roma „Ludari“ rumunjskog porijekla Republike Hrvatske, gospodinom Robert Radićem. U nastavku pročitajte, kada su se Romi naselili u Slavonskome Brodu, i sa kakvim se svim poteškočama suočavaju.

Možete li se predstaviti?

– Zovem se Robert Radić i predsjednik sam Udruženja Roma „Ludari“ rumunjskog porijekla Republike Hrvatske i suradnik sam saborskog zastupnika Veljka Kajtazija u ulozi kao koordinator Roma za Brodsko-posavsku županiju. Udruženje je i članica Saveza Roma u RH “Kali Sara“.

Kada ste se počeli baviti sa romskom zajednicom?

– Započeo sam sa radom 2000 godine i puno se toga odradilo u romskoj zajednici, kako od poboljšanja kvalitete života Roma, tako i sa projektima koji su usmjereni također na integraciju i poboljšanju kvalitete života djece, mladih, žena i svih ostalih pripadnika romske zajednice.

Možete li nam reći nešto o povijesti Roma sa vašeg područja?

Romi u Slavonskom Brodu su se doselili negdje 1961 godine s područja Trebeža, Puske i Novska. Na tim područjima su se počeli dolaziti iz susjedne BIH i to sa područja oko Banja Luke i Prnjavora. Kada su se počeli naseljavati u Trebežu, Puska i Novska živjeli su uz rubbne dijelove šuma i rijeka. Od drveta su izrađivali razne predmete; korita, mosure, vretena i ostaloga što se moglo raditi od drveta. To su prodavali po mjestu stanovanja i diljem RH. Međutim tijekom integracije u društvu su se naseljavali na području diljem RH, a tako je jedna grupacija Roma krenula u Slavonski Brod. Tu su se naselili i zaposlili u državne firme poput; Đure Đakovića, komunalac, PZC, drvna industrija, Slavex i sl. Tako su ostali živjeti u mjesto dolaska, a sve više su zanemarivali prijašnji rad na drvetu. Međutim tijekom dolaska domovinskog rata u Slavonskom Brodu, mnogi Romi su također bili sudionici u Domovinskom ratu. 1995g Romi s područja  Siska, zbog stanja okolnosti u kraju gdje su živjeli doseljavaju se kod rodbine u Slavonskom Brodu, a tako sam se i ja doselio sa svojom obitelji.

Nakon 1998 godine i mirne reintegracije istočne Hrvatske, mnogi Romi koji su prije rata živjeli na području Novske su su zbog straha povratka u Novsku, su živjeli u Bosanskome Brodu. Ipak negdje oko 1999 godine mnogi su se odlučili vratiti u Hrvatsku kao povratnici preko UNHCR-a, ali zbog straha povratka u Novsku, oni su se odlučili naseljavati u Slavonskome Brodu kod rodbine i tako su mnogi tu ostali i danas živjeti.

Mladi Romi danas u demokraciji i integraciji;

Mladi danas nažalost nisu zaposleni, nemaju mogućnosti sa svojim znanjem ili zvanjem raditi u smjeru obrazovanja koje su završili. Tržište rada ih diskriminira, ne žele ih zaposliti, ili pri srednjem obrazovanju ne mogu naći ili dobiti praksu kod određenih poslodavaca. Većina mladih su na HZZ, i primaju zajamčenu minimalnu naknadu.

Ponekada se sastaju međusobno na javnoj prometnici do kasno u noć jer nemamo društveni dom gdje bi se mogli sastati i kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme. Ponekada se uz  RKUD „Ludari“  organiziraju nastupi na javnoj površini uz ples i glazbu te naprave tzv. igranku i druženje. Udruženje Roma „Ludari“ Rumunjskog porijekla R.H često organizira, seminare, radionice i edukacije s mladima. Nažalost mladi su u većini prepušteni ulici i sami sebi.

Možete li nam reći o strukturi obrazovanja Roma?

Mladi se obrazuju prema mogućnosti. To jest imamo danas predškolski odgoj djece u znatnom broju koje je škola Hugo Badalić Slavonski  Brod, u partnerstvo sa UNICEFOM organiziralo  i sada imamo znatan porast u pred školama odnosu unazad 3 godine koje nije bilo pred škole. U prvi razred sada imamo upisanih jako veliki broj djece oko 50-tak u odnosu na razdoblje od prije 5 godina, gdje je jedva bilo 20-tak. Sada su Romska djeca u prvim razredima većina.

Osnovna škola Hugo Badalić ima matičnu školu koja ukupno broji 440 učenika, od toga ima i ispostavu škole  na Jelasu u kojoj idu naša djeca iz našeg naselja, a ima ih oko 220 djece. Godine 2011, ih je ukupno bilo oko 50- tak djece. Kao prethodni predsjednik Vijeća Romske nacionalne manjine grada Slavonskoga Broda, sam predložio gradu Slavonskome Brodu da se osigura javni prijevoz djece od romskog naselja prema školi jer škola je udaljena oko 5km. Na moj prijedlog grad Slavonski Brod je osigurao prvo jedan autobus, da bi naknadno povećao na tri autobusa jer imamo veliki porast broja djece koje pohađa osnovnu školu.

Isto tako imamo i nagli porast djece koja pohađaju srednju školu i to oko 20-tak u odnosu na 2011 kada ih je bilo jedva 7 djece.  Na slabi upis djece u srednje škole je uticala udaljenost do srednjih škola i nemogućnosti prijevoza djece, a i loše savladavanje gradiva u osnovnoj školi,  jer  u osnovnoj školi su jedva doguravali do 5 razreda te su i odustajali. Najčešće su odustajali zbog loših ocjena ili su padali razred više puta te su s 15godina bili u 5 razredu. Danas imamo znatno poboljšanje u srednjim školama i to najčešće su to  dvogodišnji smjerovi za krojačice ili trogodišnji za trgovce, bravare ili zavarivače, loših ocjena ili bodovanja iz osnovne škole.

U više navrata sam također uključivao mlade koji nisu redovno završili osnovnu školu ili srednju školu u obrazovanje odraslih kroz Pučka učilišta „Libar“. Tu su Romi i Romkinje završavali osnovnu školu, a također i prva zanimanja stručnog osposobljavanja za viličare, bageriste ili upravljanja strojem kao i pomoćne kuhare.

Isto tako je bilo uključeno 7 odraslih osoba u dobi od 16-40 godina u srednje obrazovanje 3 stupnja za smjer: vozači cestovnog prometa, a u Pučko učilište „Obris“, Požega sam uključio 5 osoba za 4 stupanj smjera: Tehničari cestovnog prometa, 5 osoba srednjeg obrazovanja 3 i 4 stupnja za komercijaliste, a tako i za upravne referente. U 2017g, Savez Roma u RH „Kali Sara“, je Pučkom Otvorenom  Učilištu uplatilo za sedmoricu polaznika platilo svjedodžbe, a preostaloj trojici Povjerenstvo za Rome.

Sa kojim se problemima suočavaju Romi sa vašeg područja općenito?

Naj aktualniji trenutno su nam problem Legalizacija objekata. Moram reći da su dio sredstava osigurana od strane našeg saborskog zastupnika Veljka Kajtazija ali samo za dio što znači rješavanje određene predaje dokumentacije i to za; Arhitektonski snimak i geodetski snimak i tri kopije plana. Kasnije nastaju ogromni problemi za koje nitko od nas Roma nije znao što slijedi dalje jer nismo dobili nikakav naputak prilikom predaje zahtjeva za legalizaciju.

Romi dobivaju u velikom broju plaćanje dadžbina za legalizaciju; kazne za zadržavanje stambene građevine koja se plača po metru kubnom ovisno volumena kuće, koje Romi teškom mukom ih mogu platiti u gotovini je nemaju sredstava. Mogu platiti u obročnim uplatama ako plate prvu ratu u iznosu odi 1.000.00 KN, te ostalo mogu platiti u obrocima. Recimo da kuća ima 462.30 m3 treba tu kaznu platiti 2.823.00 KN od  toga 1.000.00 KN u komadu, a ostalo u rate, dok objekt većeg volumena 979.30m3 košta 7.992.00 KN, kako to platiti, a živi se od socijalne pomoći uz to dođe i komunalni doprinos koji je 1kn po kubiku do 500m3, a iznad ide 30kn po m3. Uz sve to ljudi su bez struje i ne mogu je prikopčati jer nemaju građevinsku dozvolu ili rješenje o izvedenom stanju, i sve dok god se ne poplati ove dadžbine za legalizaciju, ne može se dobiti legalizacija da bi se mogla priložiti za priključak na električnu mrežu. Isto tako je poskupio priključak  na el. mrežu, gdje priključak košta oko 10.000.00 KN u komadu da bi dobio mogao odmah dobiti priključak struje ili na obročno plaćanje ali kada isplati u cijelosti tek tada može dobiti struju. Djeca koja idu drugu smjenu u školi ne uspiju napisati domače zadaće jer nemaju struje i normalno da će dobiti jedinicu jer učitelji nemaju razumijevanja.

Isto tako dio naselja nema vodovodnu mrežu, a tamo gdje ima nitko od njih se ne može priključiti na vodu iz istih gore navedenih razloga, tako da je naselje kao u kameno doba. Mreža vode prolazi pored kuće, a ti se ne možeš na vodu priključiti.

U naselju isto tako nije provedena kanalizacija, ljudi imaju vanjski poljski WC ili septičke jame i čim padne veća količina kiše, dvorište se natopi vode i septičke jame se izliju u dvorišta, a kuće čiji su temelji niski, sva ta otpadna voda ulazi u kućama i tako da je to teška situacija te postoji opasnost od teške zaraze. U pojedinim dijelovima naselja cesta nije asfaltirana i kada padne kiša put postaje neprohodan i pun blata. Grad jednom godišnje pospe tucanika malo i zamažu oči i prva kiša spere sav tucanik sa ceste.

U naselju nemamo društveni dom gdje bi se mladi, a i ostala generacija mogla okupiti i malo po družiti. Svoje slobodno vrijeme provode do kasno u noć po javnim prometnicama remeteći javni red i mir i mještani ne mogu spavati od njih.

To je bilo navedeno nešto od naših gorećih problema…

Vaš osvrt na položaj Roma u hrvatskoj.

Položaj Roma u RH je  jako težak ovisno od romske populacije i romskih lidera koji su se uspjeli snaći i uključiti u politički život u ostvarivanju prava ishođenja potreba za kvalitetan život svojih Roma u zajednici i ovisno lokalnoj političkoj volji. Dali su spremni pomoći Romima da se integriraju u društvo i u rješavanju njihovim  egzistencijalnih pitanja koje su im od životne važnosti. Međutim nažalost ima slučaja gdje i sami predstavnici Romskih udruga nisu aktivno uključeni u radu i traženju potreba za romsku zajednicu, već postaju udruge profita za vlastite potrebe, ali dolaskom novog zakona da se mogu vijeća za nacionalne manjine, tu su nastali još veći problemi. Međutim nedavno je formirana krovna institucija Roma, Savez Roma u R.H. „Kali Sara“ u kojemu su uključeni predstavnici i predsjednici Vijeća Romskih nacionalnih manjina, predsjednici udruga i pripadnici romske zajednice koji su se učlanili. Imamo i dva koordinatora za Rome, jer dva vijeća romske nacionalne manjine na razini županije se nisu htjeli učlaniti i dati potporu i biti suradnici Saveza Roma kao i saborskom zastupniku Veljku Kajtaziju. Isto tako se po županijama i gradovima gdje živi romska zajednica redovito održavaju sastanci po institucijama i obilasci terena po romskim naseljima, a isto tako redovito svakih 2-3 mjeseca se održava sastanak Saveza Roma u R.H. „Kali Sara“ na kojemu se raspravlja o situaciji Roma, iznose se izvještaji sa terena i donose se kvalitetni planovi za romsku zajednicu.

Koja je vaša poruka čitateljima Romskog Portala.

Pozivam sve predstavnike romske zajednice da se ujedine jer zajedno možemo više. Ne treba se dozvoliti da netko manipulira vašim odlukama od strane pojedinih koji sebe nazivaju liderima ili borcima za romska prava. Ti se „borci“ trude unazaditi romsku populaciju i spriječiti poboljšanje kvalitete života Roma.

Pročitajte još:

Kulturni običaji i zanat Roma “Ludari” sa područja Slavonskoga Broda

O radu Udruženja Roma “Ludari“ Rumunjskog porijekla R.H iz Slavonskoga Broda

 

0