Kulturni običaji i zanat Roma “Ludari” sa područja Slavonskoga Broda

Korita raznih dimenzija/ilustracija
Autor: Romski Portal/Čedo Todorović

O životu Romske zajednice u Slavonskome Brodu, i o položaju Roma u Hrvatskoj razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja Roma „Ludari“ rumunjskog porijekla Republike Hrvatske, gospodinom Robert Radićem. U nastavku nastavljamo sa njihovim kulturnim običajima, tradicijom i zanatima kojima su se bavili njihovi preci.

Možete li nam nešto reći o vašim kulturnim običajima? (vjera, tradicijski običaji, zaruke, svadba, šta slavite i sl…)

Prije nego li počnem pisati o skupini Roma u mjestu gdje ja živim moram napomenuti da ima još  tri lokacije gdje Romi žive, a to su; u naselju Jelas, Livade i Klis. Tamo žive Romi koji govore Romano Chib i islamske su vjeroispovijesti. O njima ne bih sada pisao jer ne poznam dovoljno njihovu povijest kao i tradiciju. Ali ču vam pisati o Romima „Ludarima“ s područja Mjesnog Odbora „Josip Rimac“. Govorimo vlaškim dijalektom rumunjskog jezika i pravoslavne su vjeroispovijesti.

  • Naši tradicijski običaji;

Naši roditelji i preci osim izvedbenih radova od drveta (korita, vretena i sl.), bavili su se i glazbom. Neki su svirali gitaru, harmoniku, bas, kontrabas i violinu. Imali su svoj glazbeni sastav ili orkestar te su u popodnevnim satima svirali na svadbama, krstitkama, a i na sjela ili prela gdje su se sastajali družili se i pravili igranke, koje se i dan danas održavaju i obilježavaju. To im je još jedino u ovoj integraciji i demokraciji ostalo. I ako je i toga sve manje u današnjem društvu, jer ponestalo ljudi koje imaju talenta za glazbom,  a mladi romi nisu bili zainteresirani da nauče od starijih. Naši Romi su vole igrati, pjevati, jesti i piti i družiti se međusobno i nisu zlonamjerni. Radni su  ljudi zanata i rade svojim rukama, da zarade za svoju obitelj i da je mogu prehraniti.

Kroz ovu integraciju uspjeli smo mukotrpno uz muku i trud zadržati ples i igru koju danas kroz folklor veže sve mlade i stare. Folklorne aktivnosti imamo kroz RKUD „LUDARI“, te u sklopu RKUD „LUDARI“ prikazujemo našu kulturnu baštinu plesa i igara, i ako nismo toliko više u mogućnosti i to obilježavati, jer nemamo sredstava kao i narodne nošnje koju su naši preci ranije nosili.

  • Zaruke za svadbu

Uvod prije nego li krenem sa davanjem izvještaja običaja za zaruke ili svadbu.

Djevojka se može zaručiti i maloljetna sa 16 godina do navršavanja punoljetnosti, tek se tada može udati ili u iznimnim situacijama ako maloljetna djevojka stupi u spolni odnos u vremenu trajanja zaruka ili prije zaruka, tada roditelji djevojke moraju od nadležnih institucija zatražiti suglasnost Centra za soc.skrb, i suda za sklapanje braka prije punoljetnosti s kojom zakon utvrđuje dali je sposobna ući u prijevremeni brak s navršenih 16godina. Može se desiti u iznimnim situacijama da mladi parovi i pobjegnu zajedno ali tada slijedi teži dio procedure, tj. mirenje i odobrenje.

OVAKVIH GORE NAVEDENIH SITACIJA JE BILO JAKO MALO U SLAVONSKOM BRODU. VEČINOM SE IDE REDOVNOM PROCEDUROM.

  • OVO SU OBIČAJI ZARUKA:

Naši roditelji i djedovi su se nekada ženili jako rano u mladoj dobi, čim su se upoznavali tada su se i uzimali i vjenčavali samostalno po livadama tamo gdje su bili. Kako su živjeli po livadama i šumama daleko od civilizacije i društva nije bilo zakona nad njima tako su se i ponašali u svemu osobito u ranijoj dobi ženidbe.

Međutim, kako su vremena prolazila i kako su se Romi uključivali u društvo kroz, zapošljavanje i obrazovanje, sve se više i više takvi običaji i tradicija gasili i zanemarivali. Tako da danas u ovo vrijeme naši Romi „Ludari“ iz Slavonskog Broda, a i širije gdje god ima naših Roma koji sebe nazivaju „Ludari“ ili „Karavlasi“ ne prakticiraju ugovaranja maloljetnih brakova niti više ne plačaju djevojku. Naših Roma „Ludari“ ima u Hrvatskoj osim u Slavonskome brodu ima i u Sisku, dok u BIH žive u Srbcu, Slatina kod Banja, Ostružnja, Lopari i Batkovići. U BIH su znani kao „Karavlasi“.

Naši Romi „Ludari“ su od uvijeka imali sljedeći običaj: Da se djeca upoznaju, da im se dopusti slobodna veza kroz neko vrijeme, da se zaruće. Roditelji mladoženje dogovoraju sa roditeljima mlade kojeg će datuma ili dana doči da se napravi prosidba mlade. Mi nazivamo „PLOSKA“ što znači uža mladoženje obitelj dolazi do mladenkinog doma gdje isto tako se skupi obitelj mlade i gosti. U jednoj prostoriji se može skupiti i do 50-ak ljudi. Roditelji mladoženje ponesu dvije flaše pića, jedna flaša ljutog pića koja se daje kao poštenje gazdama i roditeljima mlade, u znak pažnje i prosidbe mlade. Zatim druga flaša slatkog pića, u ime prosidbe traženja mladenkine  ruke. Ta se flaša kiti novcima, nakitima i sl. Ta flaša bi morala biti od drveta i plosnatog oblika, ali ako nema drvene flaše, onda se kupuje staklena flaša, ali mora biti isto plosnatog oblika koja mora biti zatvorena zatvorena dok se nudi roditeljima mlade, jer ako se otvori onda roditelji pristaju na ponuđenu ponudu ili uvjetima. Znači samo otac mlade smije čep otvoriti i popiti iz nje uz znak dogovora prošnje, i tu započinju tradicijski običaji pregovaranja „plačanja mlade“. Traže se veliki novci po 5-10 tisuća kuna, te takvo „pregovaranje“ zna potrajati i po više sati. Roditelj mladoženje nudi koliko može platiti mladu, dok roditelji mlade ne pristaju na ponuđeni iznos te pokušavaju povisiti taj iznos. Ali na kraju sve se završi sa time da ponuđeni novac ide u svrhu ispomoći roditeljima mladoženje ili mlade, ako je obitelj siromašna, da naprave svadbu. Ako su roditelji mlade imučni, a obitelj mladoženje siromašnija, zna se dogoditi da roditelji niti ne traži lipe za svoju kćer, već se znaju ponuditi da pomognu roditeljima mladoženje da naprave svadbu.

Zatim se nakon dogovora organizira datum kada da se dođe po mladu za svadbu i organizira se naravno i datum za svadbu koji se ugovara kod matičara.

  • Kratki izvještaj o običaju svadbi kod nas Roma „Ludari“

U vrijeme svadbe i vjenčanja mladoženja sa svojom svadbom dolazi po mladu. Mladenkina svadba na kapiji dvorišta dočekuju svadbu mladoženje i ne odobrava im ulaz u dvorište dok ne plate. Odredi se jedna utjecajna osoba glasu. Ta osoba stoji sa sjekirom na kapiji, a ukoliko nema kapije tada se postavi dugačak kanap. Tada ta osoba zatraži novac da se plati ulaz u dvorište gdje roditelji mladoženej i plate određenu svotu koju je ta osoba zahtijevala. Nakon toga gosti ulaze šator koji je postavljen u dvorište i normalno započinje gozba.

Nakon nekog vremena gozbe započinje se darovanje sofre (stola). Mlada nosi košaru. U košaru je tanjurić sa izmrvljenim kruhom i sol radi blagoslova. Svatko od prisutnih gostiju na svadbi daruje mladu sa novcem i to onoliko koliko može dati.

Nakon svega toga gostovanja kada se odredi da mlada mora poći k novoj kući ka mladoženji, cijela se svadba sakupi pred glavna vrata kuće i čeka da se izvede mlada iz kuće, međutim tu se postavlja višestruka zamka mladoženji na vrata izvodi se lažna mlada. Mi taj čin nazivamo izlazak mlade ili „MLADE SRNE“. U ovom činu je bit da mladoženja prepozna dali je to njegova buduća nevjesta. I naravno nakon svega se izvodi i prava „Mlada Srna“. I tada roditelji mlade blagosljivaju svoju kćer, uzimaju tanjurić i na njemu stavljaju sitno umrvljeni kruh  i sol, da ju predaju mladoženji sa blagoslovom (kruhom i solim, znači da imaju napredak), a na našem govornom jeziku se kaže „KU MLAJ Š KU SARJE“. I tada mladoženjina svadba odvodi mladu u novi dom gdje ih i tamo čeka svadba, a roditelji mlade nastavljaju gozbu dalje bez mlade.

Dok mladoženja ide svojoj kući, za njime idu i svi oni koji su došli sa njime. Svadba se dalje nastavlja kod mladoženje. Nakon što gosti pojedu večeru, slijedi darivanje mlade. Svi gosti koji sjedu za stolom moraju se okititi ružmarinima. Muškarci sa maramicama, dok žene se kite također okičuju sa marama. Marame moraju biti jednobojne ili različitim bojama. Svatovi moraju biti okičeni i svatko za kičenje daje koliko može. Nakon toga slijedi obilazak mlade i mladoženje. Djevera i djeveruša idu zajedno sa mladom oko stola noseći košaru u njoj opet mrvljeni kruh i sol i ide se sa slatkim pićem u rukama koje nosi netko od predhodnika mladenaca u ovom slučaju osoba koja i najavljuje koliko je tko davao novaca ili ako koji je kakav poklon darivao za mladence. Tada nakon završetka toga dijela gozba se nastavlja normalno i u određeno vrijeme prije ponoći mladoženjaide sa mladom na spavanje, ali djever ili djeveruša mora paziti cipelu mlade da je tko ne ukrade jer tada on mora platiti i 100 eura ili 200 eura za cipelu. Gozba se nastavlja sve do jutra bez mladenaca.

Ovo je bio  samo kratki izvještaj svadbe.

Čime su se vaši stariji bavili prije, a šta rade sada mladi Romi?

Naši roditelji, djedovi i pradjedovi su ranije živjeli na poljanama (livadama) pokraj šuma. Jer šuma morala im je biti na dometu zbog toga što su bili drvodjelje. Najčešće se to rad o što drvetu jasena, joškovine, trešnje i oraha.

Od Jasena su  izrađivali drvene kašike i kutljaće svakakvih dimenzija za hranu. Jeli su iz malih zdjelica jer nije bilo tanjira. Velike kutljače su služile za miješanje čvaraka i kotlovine. Također su od Jasena izrađivali velika korita od 50cm do 2m. koja su služila za pranje rublja i kolinje.

Od jasena su također izrađivali držala za motike, sjekire, štihače i druge alate. Jer Jasen je kvalitetan i lak za obradu, a pri tome koristili su razne alate za obradu drveta: ručnim nož, sjekira ,ručna pila(testera), i tesla, i nije im bio potreban nikakav  stroj.

Dok za drugo drvo i izume koje ću dolje navesti bio je potreban  STRUG. Na vrhu je bio nož ili svrdlo. To je stroj na kojeg su obrađivali tvrđe drvo po raznim dimenzijama i debljine. Tako su isto bušili drvo i radili zdjelice.

Od Trešnje su izrađivali čanke jer ima lijepu crvenu boju i davalo im je estetiku i kvalitetu. Radili su stolice tronošce, korita manjih dimenzija koje su im služila za mijesiti  kruh. Isto tako su takva korita služila i za hranu, u njima se držalo i brašno, dok su veća bila za klanje svinja i ostaloga. Zatim se od istog drveta izrađivala vretena i mosure.

Od Joškovine su izrađivali: zdjele i čanke.

Od drveta Oraha su radili isključivo samo držala za sjekire, motike i krampove. Međutim u malim količinama jer orah nisu mogli tako često naći. Orah je jako jako kvalitetno drvo i skupo se prodavao, pa su ga jako malo koristili jer ga po šumama nije bilo. Umjesto oraha su koristili jasen.

Međutim kroz vrijeme im je taj zanat postao težak i otežan od strane šumara koji im je branio sjeći ta navedena stabla pa su bili dosta protjerivani. Zbog toga su se često selili iz mjesta u mjesto.

Zbog toga su na kraju morali se naseljavati pored rijeka ili kanala, jer su morali koristiti nekvalitetno drvo vrbu i topolu koja nije bila dobra za radove koje su radili. Bilo je meko i nekvalitetno drvo koje je uvijek pri izvedbi korita pucalo i nisu mogli nikako raditi kvalitetna korita, već su morali ga iskopavati debljeg sloja koje je bilo jako teško nositi za prodaju da bi se prehranjivali, a ostale gore navedene stvari nisu mogli raditi od tog drveta te su sve morali zanemariti i odreći se tog zanata .Tada je slijedio nepoželjni korak da su se morali seljakati i snaseljavati se u većim gradovima i pronalaziti i državne firme gdje su se zapošljavali da bi mogli prehranjivati obitelj

Danas su većinu naših Roma stekli nekakve zanate i završavali školen. Neki jesu zaposleni ali i danas najveći broj Romi se bez posla i često su diskriminirani pri zapošljavanju.

Neki od vjerskih običaja koje slave Romi „Ludari“;

Romi „Ludari“ kao što sam i naveo su Pravoslavne vjeroispovijesti i slave;

– 01.01. – Bogorodica

– 07.01. – Pravoslavni Božić

– 14.01. – Mali Božić koji je i Vasilica, i ujedno Pravoslavna Nova Godina

-Pravoslavni Uskrs ovisno o godini, datumu i danu.

– 06.05. – Đurđevdan ili Sveti Gjorgje

– 28.06. – Vidovdan (krsna Pravoslavna slava)

– 27.10. Sveta Petka (krsna Pravoslavna slava)

– 21.11. Sveti Arhanđeo ili Sveti Aranđeo (krsna Pravoslavna slava)

– 19.12. – Sveti Nikolaj (krsna Pravoslavna slava)

Ovdje dolje možete vidjeti nešto od izvedenih radova kao i ponekih alata koje su služili za obradu drveta dok strug nemožemo prikazati jer ga nema na google.

18719 false true true false true true false auto true ease-in-out 300 auto false 0 true true Previous (Left arrow key) Next (Right arrow key)
%curr% of %total%

Pročitajte još:

Život Roma u Slavonskome Brodu

O radu Udruženja Roma “Ludari“ Rumunjskog porijekla R.H iz Slavonskoga Broda

3