Međimurje: Segregacija je dijete segregacije

Foto: pixabay
Autor: Ivana Perić

Ovih se dana u medijima dosta pisalo o nemirima u Međimurju, sukobima unutar i između pojedinih sela i obližnjih romskih naselja. Tražilo se dodatne policijske snage na terenu, prosvjedovalo, ukazivalo na krađe i razne kriminalne radnje koje se odvijaju učestalo, a prstom se kao na isključive krivce upiralo na pripadnike romske manjine.

Nepobitna je činjenica da su brojna djela takve vrste uistinu počinili pripadnici romske manjine, zbog čega trebaju odgovarati i biti adekvatno kažnjeni, ali je zabrinjavajuć izostanak konteksta i pokušaja razlučivanja razloga zašto se u Međimurju događaju takve stvari, i zašto upravo u tim zajednicama.  “To ne rade svi, cijela populacija nego pojedinci. Ja bih istaknuo da bi policija trebala raditi prevenciju”, istaknuo je Safet Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Piškorovec.

Većinu počinitelja kaznenih djela policija je uistinu zatvorila, ali to nije dovoljno. Kao što nije dovoljno (iako jest potrebno) ni Oršušovo pozivanje na prevenciju od strane policije. Ono je gašenje požara, dok se vatra i dalje kontinuirano potpaljuje iz drugog izvora. Problemi su, jednostavno, puno dublji.

U Međimurju živi više od deset tisuća Roma, a prema posljednjim dostupnim podacima, Romi  i Romkinje čine trećinu svih nezaposlenih. Od 12 međimurskih naselja u kojima žive najgora je situacija upravo u Piškorovcu kod Male Subotice, iz kojega već godinama povremeno proiziđe kakva reportaža o stravi i užasu – svojevrsnom Divljem zapadu.

Osim niske stope zaposlenosti, poseban je problem i veoma mali postotak Roma koji sudjeluju u formalnom obrazovanju –  djeca često zbog lošeg znanja hrvatskog zaostaju u nastavi i vrlo brzo gube motivaciju za školovanje. Maloljetnici se tako brzo okreću kriminalu, a dodatan problem stvara sve veće korištenje droga i raznih opijata, koje svakako nisu dobar kanalizator u kombinaciji s dosadom, izoliranošću i svepristutnom agresijom i netrpeljivošću.

Ono čemu bi se trebala posvetiti posebna pozornost u ovim analizama jest tip naselja u kojima Romi u Međimurju žive, jer se radi o specifičnoj prostornoj segregaciji koja je preduvjet, odnosno polazna točka brojnih drugih problema. Kako piše Hrvoje Šlezak u radu Prostorna segregacija Roma u Međimurskoj županiji:

“Prostorni aspekt segregacije romskog stanovništva do sada nije uziman u obzir tijekom planiranja različitih mjera s ciljem bolje integracije romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo. Kvantitativni pokazatelji upućuju na izrazitu prostornu segregaciju romske manjine u Međimurju na razini naselja, dok na županijskoj razini ona nije toliko naglašena. Na razini cijele županije Romi su prisutni u većem broju općina. Na lokalnoj razini prostorna segregacija očituje se u činjenici da Romi najvećim dijelom žive u nacionalno posve homogenim naseljima ili dijelovima naselja koji su prostorno odvojeni od ostatka lokalnog stanovništva. Uspješnija integracija romske manjine ovisi o budućim mjerama čiji će cilj biti smanjenje prostorne segregacije, koja je usko povezana s ostalim segregacijskim oblicima.”

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Izvor: phralipen.hr

🔥6