BIH: Na Filozofskom fakultetu od jeseni romski i ladino jezik

Foto: FENA / Vijesti.ba

Filozofski fakultet je, mjeren uobičajenim europskim standardima, univerzitet srednje veličine na kojem se izučavaju brojne humanističke, društvene i umjetničke discipline i stoga je jedan od naših primarnih ciljeva u narednom periodu upotpunjavanje jezičko-kulturne mape, odnosno pokretanje izučavanja onih jezika koje do sada nismo imali – rekao je u razgovoru za Fenu dekan Filozofskog fakulteta Muhamed Dželilović, govoreći o pokretanju izborne nastave iz oblasti nekoliko jezika koji se do sad nisu izučavali na ovom fakultetu.

Smatra da na jezično-kulturnoj mapi nedostaju veliki jezici i kulture dalekog istoka, prije svega japanski i kineski, kao i sjever Europe te u planu ima i pokretanje rada na švedskom i norveškom jeziku.

-Mislim da ne bi trebalo posebno objašnjavati društvenu opravdanost ovih ciljeva, ali evo samo nekih. Za nas koji smo profesionalno vezani za filološke discipline prvi razlozi su već na ontološkoj razini – čovjek je prije svega biće jezika. Iz perspektive humanističkih vrijednosti koje smo dužni i očuvati i dalje njegovati, svaki je jezik jedan novi svijet. A pod krovom Filozofskog fakulteta bi moralo biti mjesta za sve svjetove koje unosimo sa novim jezicima, svjetove u stalnom preplitanju i međusobnom obogaćivanju. Konačno, možemo govoriti i iz najpragmatičnije perspektive – ko može osporiti potrebu za poznavaocima ovih jezika jer bez njih nema ozbiljne privredne suradnje sa tako jakim ekonomijama kakve su kineska i japanska – podvukao je Dželilović.

Ukazuje da se ne može osporiti potreba za izučavanjem švedskog ili norveškog jezika kada imamo suradnju s tim zemljama i toliki broj naših ljudi koji u tim zemljama postižu već sada izuzetne rezultate na svim poljima, pa su i oni, ali i diplomatski predstavnici ovih zemalja, itekako spremni da nam pomognu.

– Ima li neko pravo reći da naš Odsjek za slavistiku ne treba imati i poljski, kao jezik tako velike europske i to slavenske kulture… – kaže Dželilović.

Kao značajan programski cilj, ističe i upotpunjavanje rada na onim segmentima bosanskohercegovačke kulturne tradicije koja je zapostavljena do nivoa “istinske civilizacijske sramote”. Riječ je o tzv. manjinskim jezicima i kulturama.

Dželilović tako najavljuje da bi već od ove jeseni na Filozofskom fakultetu početi izučavanje jezika i kulture bosanskohercegovačkih Roma i Židova, što podrazumijeva romski i ladino. Kao izborni, ovi će predmeti biti i na vanjskoj listi svih fakulteta i akademija, što je Senat jednoglasno usvojio i time učinio dostupnim i ostalim studentima Univerziteta u Sarajevu.

-Uspijemo li u tome, bar za jednu nijansu ćemo umanjiti taj utisak općeg društvenog licemjerja koje se ogleda u stalnom zaklinjanju u tradiciju multikulturalnosti, dok u praksi imamo na djelu brutalnu provincijalnu diskriminaciju svega što je van domašaja famoznih konstitutivnih naroda i njihovih uglavnom politički markiranih kultura i jezičko-kulturnih prostora – smatra dekan Filozofskog fakulteta.

Naglašava da kultura bosanskohercegovačkih Židova podrazumijeva i onaj dio tradicije koji nije ostvaren na tom jedinstvenom judeošpanskom jeziku, nego i na hebrejskom.

-Nadam se da ćemo i izučavanje tog jezika pokrenuti u okviru našeg Naučnog centra (NIRSA-e). Uostalom, bez toga ni naš, po mom dubokom uvjerenju najbolji Odsjek za orijentalistiku u ovom dijelu Europe, nije potpun bez tog segmenta. Znam da su neki naši najveći orijentalisti desetlječima pokušavali utemeljiti jedan takav studij, ali nažalost nisu nailazili na dovoljno razumijevanja. Iskreno se nadam da ćemo mi biti bolje sreće barem u početnom koraku, jasno, uz sve napore s naše strane – kazao je Dželilović.

Govoreći o aktivnostima na Fakultetu, navodi da su uz svesrdnu pomoć brojnih kolega, uspješno aktivirani instituti i znanstveni centri koji čine NIRSA-u.

– Znanstveni centar ovako koncipiran otvorio nam je mogućnost da naporima kolega s različitih odsjeka započnemo brojne projekte i obogatimo znansveno-istraživački rad, naročito na polju projekata koji podrazumijevaju međunarodnu suradnju. Radi se, zapravo, o osam malih instituta, koji pokrivaju brojna područja – arheologiju, književnost, filozofsko-sociološke discipline, psihologiju, pedagogiju, strane jezike, b/h/s jezik, historiografiju, iranistiku…itd. Upravo tu vidimo veliki potencijal na planu razvoja znanstveno-istraživačkog rada koji je, uz onaj nastavni, naša osnovna djelatnost – naglašava Dežilović.

Podvlači da svaki od segmenata NIRSA-e otvara velike mogućnosti svima koji istinski žele raditi na znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima iz područja kojima se bave.

Smatra da je stvorena klima u kojoj se humanističke discipline minoriziraju i guraju u stranu stalnim pozivanjem na famozno tržište rada.

-Može se i treba razgovarati i o tome, ali samo onda kada budemo imali jasno definiranu dugoročnu strategiju ukupnog društvenog razvoja. Ovako, problem nerazvijenosti, enormne nezaposlenosti i odlaska mladih ljudi iz zemlje prebaciti samo na obrazovni sistem je naprosto smiješno. O ovome možemo i u širem kontekstu savremenog darvinističkog liberalnog kapitalizma kojem uistinu temeljne humanističke vrijednosti više ne trebaju. Ali ni tu se ne smije upasti u zamku i razmišljati kratkoročno, iz historijskog trenutka ili, što je kod nas čest slučaj, kroz prizmu dnevno-političkih interesnih sukobljavanja. Svako ko još ima makar zrno zdravog razuma zna da ćemo uskoro, nanovo i vrlo ozbiljno svi morati postaviti pitanja ‘Šta ćemo s čovjekom u ovakvom svijetu? I Kako misaono obuhvatiti totalno rasutu stvarnost koja se i dalje nesmiljeno osipa?’ – tvrdi Dželilović.

Odgovore na ova pitanja, smatra, tražit ćemo jedino u zoni humanističkih disciplina, možda nešto manje na liniji čovjek/ideologije svih vrsta, što je obilježilo XX stoljeće, a vjerovatno više na liniji odnosa čovjek/tehnologija u vremenu pred nama.

-U našem slučaju, zbog vidljivog civilizacijskog kašnjenja, vjerovatno ćemo morati misaono pratiti obje ove linije još dugo. Stoga nam valja, uz spomenute nove sadržaje, nastaviti intenzivno razvijati ono što već imamo – hvatati korak sa razvijenim svijetom koliko je to god moguće – kaže na kraju razgovora dekan Filozofskog fakultetana i dodaje da na svih dvanaest odsjeka i tri samostalne katedre trenutno radi veliki broj izvrsnih kolega, da je potencijal Filozofskog fakulteta u njima i da tom potencijalu treba dati prostor, slobodu i makar minimalne uslove za rad.

Izvor: vijesti.ba

🔥0