BIH: Školska segregacija je jedan od najgorih oblika diskriminacije

Romska djevojčica u školi. Foto: The Daily Beast

Romska zajednica je najveća etnička manjina u Europi. U srednjoj i istočnoj Europi suočava se s duboko ukorijenjenim predrasudama i  diskriminacijom u svakodnevnom životu, od stanovanja do socijalnih i zdravstvenih usluga, zapošljavanja i obrazovanja.

U području obrazovanja, romska djeca su žrtve segregacije u školama, jer im se sustavno uskraćuje prava na obrazovanje u osnovnom obrazovanju. Segregacija se odražava na način da se razdvajaju od ostale djece i smještaju u posebne škole, ili razrede. Kao rezultat toga, oni su osuđeni na niskokvalitetno obrazovanje bez mogućnosti inkluzije, nastavljajući začarani ciklus dezintegracije Roma.

Šta je školska segregacija?

Dok se djeca širom Europe vraćaju u školu u rujnu, romska djeca u srednjoj Europi suočavaju se s različitim oblicima školske segregacije. Segregacija započinje unutar škola, gdje romska djeca pohađaju redovnu školu, ali se smještaju u odvojene razrede. Druga, međuškolska segregacija događa se kada su romska djeca smještena u različitim školama od druge djece. To se događa iz više razloga, a jedan od mogućih jeste jer su neke škole bliže romskim naseljima, ili zbog pristranog ispitivanja učenika prije ulaska u osnovnu školu, što rezultira pogrešnom dijagnozom romske djece kao blago mentalno oboljelim, na osnovu čega se smještaju u specijalne škole.

Ove vrste segracije prisutne su širom Europe.

Što to znači za romsku djecu?

Ova segregacija kao posljedicu ostavlja ogromne probleme za Rome. Romska djeca usred segregacije i nejednakih mogućnosti obrazovanja nerijetko odustaju od daljeg školovanja nakon osnovnoškolskog obrazovanja, koje pod okriljem zakona moraju završiti. Kao finalni rezultat diskriminacije u osnovnoškolskom obrazovanju i segregaciji Roma u čitavoj Europi, danas je prisutan nedostatak zastupljenosti romske djece u srednjim školama i visokoškolskom obrazovanju, što dovodi do poteškoća u pronalasku zaposlenja za Rome.

Osim toga, oni su stigmatizirani, a ovo odvajanje može ometati njihovu integraciju u društvo i produžiti stereotipe i rasizam. Ravnopravni pristup obrazovanju bi im omogućio pristup mogućnostima zapošljavanja i dopuštao im da se iskorijeni iz siromaštva, kao i da bi unaprijedili uključivanje i sudjelovanje Roma u društvu općenito.

Iz perspektive većinskog društva, heterogeni pristup obrazovanju također bi mogao pomoći. Kontakt između djece u nepovoljnom položaju i djece koja nisu u nepovoljnom položaju, mogao bi poboljšati socijalne vještine s obje strane, podstaknuti empatiju i toleranciju, te stvoriti okruženje za učenje u kojoj djeca mogu učiti jedni od drugih.

Vladine politike koje potiču segregaciju su kratkovidne i kontraproduktivne. Širom Europe postoji ogroman broj nezaposlenih Roma, a u isto vrijeme zemlje širom Europe se bore sa manjkom radne snage u mnogim uslužnim djelatnostima i poslovima koji zahtijevaju nekvalificirani rad. Države koje kreiraju razumnije politike, obučavaju Rome kako bi pomogla u popunjavanju radnih mjesta gdje trenutno vlada nestašica radnog kadra.

U drugim manje razvijenim, ili osviješćenim zemljama kao što je između ostalih Bosna i Hercegovina, mladi ljudi napuštaju državu usred nedostatka politika koje bi im omogućile adekvatno zaposlenje.

Cijela generacija Roma je izgubljena zbog politike vlade. Njihova prisutnost smatra se teretom države, pogotovo njegovim proračunom.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Izvor: portal-udar.net

🔥1