Veljko Kajtazi: Neophodno je da Romi svoje probleme rješavaju kroz institucije vlasti

24.01.2018., Zagreb – Veljko Kajtazi, zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru.
Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL
Autor: Aldin Fafulović

Veljko Kajtazi je Rom i zastupnik 12 nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. Završio Višu elektrotehničku školu u Prištini, Višu trenersku školu u Splitu i Vojnu akademiju u Sarajevu (VŠS – inženjer elektrotehnike, sportaš reprezentativac, trener karatea). Pri Županijskom sudu u Zagrebu, položio ispit za stalnog sudskog tumača za romski jezik.

U intevjuu za naš portal, Kajtazi je govorio o svom političkom angažmanu, budućnosti, perspektivama i mogućoj suradnji u regiji.

Kako je danas biti Rom u Hrvatskoj?

-Izvještaji pokazuju da su Romi najugroženija skupina u Hrvatskom društvu. I kad govorimo o socijalnom aspektu, ali i o diskriminaciji. Podaci pokazuju, ako ćemo generalizirati, da Romi žive socijalno jako loše, da više od 90 posto ovisi o socijalnim primanjima.
Najveći dokaz teškog položaja Roma je sedamdesetak izdvojenih naselja u kojima Romi žive,  koji pokazuju da se radi o društvenoj isključenosti i nadprosječnom siromaštvu.
Većina Roma koji žive u takvim uvjetima doživjela je i neki vid diskriminacije, najčešće na osnovu njihove nacionalne pripadnosti. S druge strane, Republika Hrvatska ima odličan zakonodavni okvir i poseban Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je vjerojatno jedan od boljih u Europi i svijetu. Isto tako, imamo uspješnih Roma, ali pred nama je još puno posla.

Da li je došlo do nekih promjena u životu Roma u Hrvatskoj,  otkako ste ušli u Sabor kao predstavnik romske nacionalne manjine?

-Došlo je do ujedinjenja romske zajednice. Povećala se njihova participacija na izborima i prepoznali su da imaju svog predstavnika i da samo zajednički mogu ostvariti svoja prava kroz jedan glas. Formiran je Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” koji okuplja oko 40 romskih udruga, većinu ćine Vijeća romske nacionalne manjine što je regulirano spomenutim Ustavnim i ostalim zakonima te veliki broj pojedinaca i aktivista. To je naravno dalo i rezultata pa su institucije Republike Hrvatske prepoznale romsku zajednicu. Hrvatski sabor priznao je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu (Samudaripen) pa je uređeno do tad zapušteno romsko groblje Uštica u Jasenovcu. Priznat je i Svjetski dan romskog jezika, a Hrvatska delegacija u Parizu i Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” uspješno su izlobirali da isti prizna i UNESCO. Svjetski dan Roma se više ne obilježava na livadama, ispod mostova, itd., nego u najvažnijim nacionalnim institucijama: parlamentu, muzejima, itd. Dobili smo ugled i glas, a više nismo objekt politike nego subjekt, a samim time smo unaprijedili naš položaj u svakom smislu, iako, kažem, puno posla je pred nama.

Možete li da  napravite usporedbu, koliko su Romi na prostorima Republike Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine politički organizovani?

-U političkom smislu najveći problem Roma je što nemamo zajednički glas. Mi smo u Hrvatskoj to promijenili i ujedinili smo  najveći dio romske zajednice. Često oni koji navodno zastupaju Rome zastupaju samo sebe, a nemaju širi pogled i perspektivu pa ni ne postižu neke rezultate. Takvi kratko traju i nanose štetu romskoj zajednici u međuvremenu. Neophodno je da Romi svoje probleme rješavaju kroz institucije vlasti i politiku samostalno kroz participaciju. Koliko su Romi politički spremni ovisi o tome koliko političara imaju. Političkih stranaka je jako puno, ali ne znam da ih je puno na funkcijama. Važan je naravno rad i u nevladinom sektoru, ali sve dok ne dođe do povećane participacije u izvršnoj vlasti ne vjerujem da ćemo vidjeti značajnije promjene.

Cijeli intervju pročitajte na portal-udar.net.

🔥1