Zašto su rome nekad zvali “Cigani”

Foto: Milena Đorđević

Ovaj narod karakterizira to što se nikada nisu identificirali s nekom teritorijem pa je njihov identitet intimno povezan za specifičnim idealom slobode koji se potom manifestira u svemu što rade. Valjda zbog toga su im Vizantinci i dali ime koje ih prati do dana današnjeg.

Oni su neukrotiva misterija i tajna, što bi mogao biti i jedan od razloga zbog kojih su vjerojatno najprogonjenija etnička skupina na Starom kontinentu, skupa sa Židovima, promatrano kroz cijelu povijest.

Zbog svega toga, odlučili smo da vam ih malo rasvijetlimo, posebno se koncentrirajući na pitanje njihovog imena i toga da li je uvredljivo nazivati ​​ih Ciganima, a dotičući i osnovno pitanje njihovog porijekla i tijeka njihovih migracija po svijetu.

KO SU ROMI?

U pitanju je tradicionalno putujuća etnička skupina koja mahom živi u Europi i obje Amerike, a porijeklo (po svemu sudeći, u nedostatku njihovog usmenog predanja a sukladno lingvističkim dokazima i DNK analizama) vodi sa indijskog potkontinenta.

Dugo se vjerovalo da su prvobitno iz Egipta, zbog čega se na engleskom govornom području odomaćio naziv “gipsy”, odnosno “džipsi”.

Na put su iz sjeverne Indije krenuli prije tisuću do tisuću i pol godina, ili se odvajajući od naroda Doma ili s njima dijeleći približno istu povijest.

Godine 1192. Mahmut Gor – afganistanski sultan, pobjeđuje pritvora Radžu Čauškana, osljepljuje ga i Rome poslije 21. kraljevstva protjeruje iz Indije. Te godine oni napuštaju Punjab, sjeverni dio Indije, i od tada traže svoje mjesto pod suncem.

Kad je riječ o njihovom putu u Europu, u etapama su migrirali po cijelom našem kontinentu; ne bez problema, pošto od kako su ovdje traju i njihovi progoni i izgoni.

13. vijek ih je vidio u Anadoliji, au 14. stoljeću su već prešli na teritoriju ondašnje Bizanta i južnih dijelova Srpske carstva, da bi na koncu tog stoljeća došli do dijelova Crne Gore i većeg dijela Rumunjske, kao i južne Grčke i Krete.

Međutim, tada su Romi još uvijek na Balkanu bili u zanemarljivo malim skupinama.

Njihov pravi prodor počinje s dolaskom Osmanlija kada u gomilama kreću da se naseljavaju na Balkanu, a mnogi nastavljaju dalje: tijekom 15. stoljeća stižu do središnje Europe, sjeverne Njemačke, Nizozemske (današnja Nizozemska i Belgija), Francuske, Španjolske i središnje Italije; do Španjolske je također došla i neovisna grupa Roma, krećući se Sjevernom Afrikom.

U narednom stoljeću su preko Francuske i Nizozemske došli do Engleske i Škotske, a odatle do Danske, Švedske i Norveške; preko Rumunjske su dogurali do današnje Poljske, Ukrajine, baltičkih zemalja, Rusije i Finske.

Karakterizira ih to što se nikada nisu identificirali s nekom teritorijem i to što nemaju nikakvo predanje o dalekoj domovini iz koje su njihovi preci došli. Zbog svega toga, njihov je identitet intimno povezan za specifičnim idealom slobode koji se potom manifestira u svemu što rade.

ŠTO ZNAČI ROM?

U njihovom jeziku, “rom” je muški imenica i znači “čovjek, muž”. “Romani” je ženski pridjev, dok je “romano” muški.

Etimološko porijeklo ova riječ dijeli s nazivima indijskih naroda Lom i Dom i reflektira Sanskrtska riječ “domba” što znači “čovjek iz nižeg staleža koji živi pjevajući i svirajući”, ili čovjek koji pripada segregatisanoj i porobljenoj populaciji.

Pojedine njihove skupine koriste termin “Roma” kao naziv za cijeli narod, ali ne sve; ovaj termin se još uvijek bori za prvenstvo protiv tradicionalno ustaljenih naziva.

Posebno se to intenziviralo poslije Drugog svjetskog rata i genocida koji je nad njima izvršen od strane nacističke Njemačke te njezinih saveznica (posebno Nezavisne Države Hrvatske, ali i Mađarske na samom kraju rata kada je Berlin u Budimpešti instalirao na vlast fašističku partiju “streličasti križ”).

Sukladno novonastalom političkom korektnošću sve su glasniji oni koji tvrde da su svi ostali nazivi rasistički i uvredljivi, ili da se koriste na taj način premda možda nisu bili takvi isprva.

Zato se sada postavlja pitanje: je li Ciganin zaista uvredljiva riječ?

OTKUD NAZIV CIGANI?

Naziv Cigani se, u različitim varijantama, koristi u većem dijelu Europe, s izuzetkom Velike Britanije, kao što je gore spomenuto.

U slavenskim jezicima je ovo ime mahom bez ikakvih varijacija; među germanskim narodima, Danci kažu “sigojnere”, Nijemci “cigojnera”, a slično je i kod ostalih nacija iz ove grupacije.

Što se tiče romanskih naroda opet je vrlo slično pa tako Španjolci kažu “hitano”, Francuzi “žitans”, “siganes” ili “boemien” (jer ih je veliki broj u tu zemlju došao iz Češke; zbog njihovog specifičnog načina života ovaj se termin kasnije ustalio da opiše veseljake i umjetnike koji su živjeli slično njima), Talijani “Cingari”, Portugalci “Sigan”, i tako dalje.

Točno podrijetlo pojma Cigani vjerojatno dolazi od bizantske grčke riječi “atsinganoi” ili “athinganoi”, što doslovno znači “nedodirljivi” (ovo tvrde brojni povjesničari i lingvisti, mada nema opće slaganje).

Vizantinci su tu riječ koristili prvobitno da opišu jednu frigijsku sektu monarhijanaca koji su kao krovni pokret dovodili u pitanje trojediničnost boga i naglašavali njegovo jedinstvo, a Isusa smatrali čovjekom koji je tek krštenjem uzdignut na razinu božanstva te postao jedan njegov modus.

Da li je ova konkretna sekta u bilo kakvoj vezi s današnjim Romima, da li su oni bili njihovi pripadnici kada su stigli preko Male Azije pa im je ostao taj naziv, ili im je on prilijepljen iz drugih razloga, otvorena su pitanja na koja nema odgovor ali pokušaćemo da ukažemo na neke važne momente.

Značenje ove grčke riječi iz razdoblja Istočnog rimskog carstva je vrlo značajno.

Prvo, neizravno ukazuje ne samo na indijsko porijeklo Roma, već ukazuje i na to da su Romeji možda znali da su ovi došli iz Indije. Drugo, neizravno ukazuje i na to da su prvobitni Romi bili pripadnici nekog nižeg staleža u hinduističkoj društvenoj hijerarhiji.

Obje stvari su moguće zbog toga što u Indiji i dan-danas postoji kasta “nedodirljivih”, ljudi koji su izvan svih ostalih kasta, najnepovlašćeniji i najdiskriminisaniji sloj društva. Majke u Indiji i dalje peru svoju djecu čak i ako ih je dotakla sjena “nedodirljivog”.

(Kaste u Indiji jesu de jure ukinute ali de facto i dalje postoje i određuju ne samo svakodnevni život već čak i život kao takav. Hindu pojam za kastu je “varna” znači boja; na vrhu je svećenička varna Brahmina, zatim dolazi vladarsko-ratnička varna kšatrije, zatim seljačko-zanatsko-trgovačko-zelenaška varna vajšija, i konačno varna sluga i robova – Sudra. Izvan tog sustava su “nedodirljivi”, koji su niži od najnižih.)

Vrlo je vjerojatno da su se baš tako preci današnjih Europljana odnosili prema Romima kada su ovi prvi put stigli.

DA LI JE UVREDLJIVO REĆI: CIGANI?

Sudeći po etimologiji ove riječi, odgovor je: da.

Međutim, ovo nije potpun odgovor zato što zanemarivo mali broj ljudi uopće zna prvotno značenje riječi Cigani. Sa druge strane, nesporno se koristi na pogrdan način, pa mu se čak možda i pridaje to značenje “nedodirljivog” a da toga nitko nije svjestan.

Također je nesporno i to da se stvaranjem pridjeva “ciganski” i glagola “ciganisanje” stvara dodatna dimenzija uvredljivosti, da ne spominjemo nazivanje ciganinom nekoga tko nije Rom zbog njegovog ponašanja koje se smatra “karakterističnim za Rome”.

Da sumiramo:

Cigani, premda udomaćen i tradicionalan naziv za ovaj narod, pogrdan je u vrlini svoje etimologije a i mahom se koristi na pogrdan način, da uvrijedi i povrijedi.

Međutim, mnogi egzonimi (nazivi za narode koje koriste drugi narodi) su slični. Uzmimo samo Nijemce (koji nisu znali slovenski jezik pa su nam bili kao nijemi) i Ugare (kako smo nekada zvali Mađare, i kako ih mahom drugi narodi i danas zovu, zbog njihove sličnosti s hunskim barbarima).

Izvor: telegraf.rs

14555 false true true false true true false auto false ease-in-out 300 auto false 0 true true Previous (Left arrow key) Next (Right arrow key)
%curr% of %total%
30