Savez Roma u RH “Kali Sara” posjetili Bruxulles

Foto: Savez Roma u RH “Kali Sara”

Autor: Romski Portal/Čedo Todorović

Savez Roma u RH “Kali Sara” sa svojim članovima su dana 07. i 08. lipnja boravili su u Bruxullesu u sklopu studijskog putovanja. Pokrovitelj studijskog putovanja je zastupnik u Europskom Parlamentu Jozo Radoš iz ALDE Party – Liberals and Democrats for Europe. Tijekom studijskog putovanja, članovi Saveza su imali priliku obići turistička znamenja u Bruxellu, i to slavni Atomium, Grand-Place de Bruxelas i popularni Maneken Pis. Članovi Saveza su ujedno posjetili i Europski Parlament, gdje su imali priliku čuti o povijestistvaranj Europske Unije.

Članovi Saveza su ujedno imali i  priliku postavljati pitanja zastupniku Jozi Radošu o položaju romske manjine u Europskoj Uniji. Nakon posjete Europskom Parlamentu članovi Saveza su posjetili i muzej Parlamentarium.

Nekoliko povijesnih činjenica o Europskoj Uniji i Bruxellu:

Povijest stvaranja Europske Unije

Europska Unija

Povijest Europske unije seže do 1952. godine, kada je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik (eng. European Coal and Steel Community), koja je nastala na temelju Schumanova plana u sklopu kojeg je 1950. godine predloženo stvaranje ovlasti nad industrijom ugljena i čelika poslijeratne Njemačke i Francuske, kao i drugih država koje su im se htjele priključiti. Potpisivanjem Ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i čelik 18. travnja 1951. u Parizu su Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Italija uspostavile zajednički okvir za dogovore o proizvodnji i distribuciji ugljena i čelika, te autonomni sustav institucija koje će time upravljati sljedećih 50 godina. Ugovor je stupio na snagu 23. srpnja 1952. godine. Ministri vanjskih poslova ovih država su na Sastanku u Messini, 1. i 2. lipnja 1955. godine, odlučili proširiti europsku integraciju na cjelokupno gospodarstvo.

25. ožujka 1957. Europska zajednica za ugljen i čelik u Rimu potpisuje Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, koji je stupio na snagu prvim danom sljedeće godine. Time je utemeljeno zajedničko tržište široke palete proizvoda i usluga. Carine između ovih šest država su ukinute 1. srpnja 1968. godine. Kako je pothvat uspostavljanja zajedničke politike bio izrazito uspješan, Europskoj ekonomskoj zajednici odlučile su se priključiti i Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Istovremeno, kada su te tri zemlje postale članice zajednice 1973. godine, uvedena je i socijalna politika i politika zaštite okoliša.

U srpnju 1979. godine održani su prvi izbori za Europski parlament (European Parliament). To je institucija koja predstavlja građane država članica zajednice, a broj članova parlamenta je razmjeran udjelu stanovnika pojedine države u ukupnom broju stanovnika zajednice.

1981. godine EEZ-u se priključuje Grčka, a pet godina kasnije i Španjolska i Portugal. Time je ojačana prisutnost zajednice na jugu Europe i potaknuta važnost proširenja programa regionalne pomoći. Nakon pada berlinskog zida 1989. mijenja se politička slika Europe. Uspostavlja se demokracija u svim zemljama srednje i istočne Europe, koje su dotad bile pod sovjetskom kontrolom. Sâm Sovjetski savez prestaje postojati 1991. kada se raspada na 15 država. U međuvremenu su države članice pregovarale o novom Ugovoru o Europskoj uniji, kojeg je Europsko vijeće (European Council) prihvatilo 1991. godine u Maastrichtu. Ugovor je stupio na snagu 1. studenog 1993. Tim ugovorom je stvorena Europska unija.

1. siječnja 1995. Europske unija je proširena na još tri države članice: Švedsku, Austriju i Finsku. Europska unija je već tada uvelike počela raditi na ostvarenju velikog pothvata – uvođenju jedinstvene valute. Tako je 1999. godine uveden euro za financijske (negotovinske) transakcije, a tri godine poslije našle su su u optjecaju kovanice i novčanice Eura. Nedugo zatim dogodilo se najveće proširenje Europske unije u povijesti. 1. svibnja 2004. članicama je postalo novih 10 država: Češka, Slovačka, Poljska, Malta, Cipar, Slovenija, Mađarska, Estonija, Latvija i Litva. To je peto proširenje imalo i političku i moralnu dimenziju. Omogućilo je svim europskim zemljama bez obzira nazemljopisni položaj, kulturu, povijest i težnje pridruživanje europskoj obitelji. Prvim danom 2007. godine, članicama postaju Bugarska i Rumunjska. 1. srpnja 2013. godine Europskoj uniji pridružuje se Hrvatska.

Izvor: wikipedia

Manneken Pis

Maneken Pis

Manneken Pis (brabantski “mali mokreći muž”), ponekad i Petit Julien, fontana je s likom dječaka koji mokri. Jedan je od simbola belgijskog glavnog grada Bruxellesa

Povijest

61 centimetar visok brončan kip na uglu Rue de l’Etuves i Rue des Grands Carmes izradio je 1619. kipar Hieronimus Duquesnoy. Kip je otuđen nekoliko puta, a sadašnji kip je kopija iz 1965. Original se čuva u Maison du Roi. Godine 1985. Manneken Pis je sa Jeanneke pis dobio i ženski pandan.

Legende

  • Prva legenda kaže da je u 14. st. grad bio pod opsadom, a kako ga neprijatelji nisu mogli brzo osvojiti htjeli su eksplozivomraznjeti gradske zidine. Dok su provodili svoj plan u djelo, dječak Juliaanske iz Bruxellesa vidio je što rade i čim su napadači pobjegli da ih eksploziv ne ozljedi, on se pomokrio po gorućem fitilju i spasio grad.
  • Druga legenda kaže da je jedan bogati trgovac izgubio svog malog sina, pa je zamoli druge ljude da mu pomognu pronaći ga. Potraga je ubrzo urodila plodom i pronašli su ga kako u obližnjem vrtu urinira (mokri). U znak zahvalnosti svima onima koji su mu pomogli ga pronaći, trgovac je izgradio dotičnu fontanu.

Izvor: wikipdia

Grand Place u Bruxellesu

Grand Place (francuski za “Veliki trg”; nizozemski: Grote Markt) je središnji trg u Bruxellesu. Čine ga cehovske građevine koje ga okružuju od kojih su najpoznatije Kraljevska kuća (francuski: Maison du Roi; nizozemski: Broodhuis, tj. “Pekarski dom”) i Gradska vijećnica u Bruxellesu. Trg je najpoznatija turistička destinacija i najveća znamenitost u gradu, pored Atomiuma i fontane Manneken Pis. Proteže se na 68 x 110 metara (1.800 m²) i od 1998. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europikao primjer homogenog spoja javnih i privatnih građevina s kraja 17. st. koje pokazuju veliki stupanj društvenog, političkog i kulturnog života ovog velikog trgovačkog središta.

Povijest

Karlo, vojvoda donje Lotaringije, je u 10. stoljeću izgradio utvrdu na riječkom otoku Saint-Géry, strateškom položaju odakle se mogla kontrolirati rijeka Seine od mjesta gdje postaje plovna. Do konca 11. stoljeća oko utvrde je iznikao grad Bruxelles, a na močvarnom središtu pored utvrde nastala je otvorena tržnica Nedermerckt, ili Donja tržnica[1]. Tržnica se nalazila na obali Seine na važnom trgovačkom putu Steenweg (nizozemski: prolaz) koji je povezivao Rajnsku oblast s Flanrdijskim vojvodstvom.

Grand Place u Bruxellesu

Početkom 13. stoljeća, oko Grand Place su izgrađene zatvorene tržnice: mesarskog, pekarskog ceha i ceha trgovaca tkaninama. Građevine su pripadale vojvodi od Brabanta koji je na ovaj način omogućio trgovinu i po lošem vremenu, u cilju prikupljana većeg poreza od trgovaca. ve zgrade su, zajedno s drugima od drveta i kamena, zatvorile Grand Place.

Razvojem trgovine, u 14. stoljeću, trgovci koji su upravljali gradom, su uzdignuti na razinu plemstva, a vojvoda je u nedostatku novca morao njima predati i kontrolu nad mlinovima i sveokupnom trgovinom. Uslijedilo je uređivanje trga s velikom trgovinom tkaninama na južnoj strani, poput onih u Mechelenu i Leuvenu, pri čemu su gradski oci izuzeli (konficirali) mnoge privatne zgrade kako bi trg dobio pravilan oblik. Gradska palača u Bruxellesu, sjedište svjetovne vlasti grada, je izgrađena na južnoj strani trga od 1401.-1455. godine. Njezini tornjevi su visoki 96 metara s 3 metra visokom lanternom sa skulpturom sv. Mihovila koji ubija demona. Kako bi uravnotežio ovaj simbol svjetovne moći, vojvoda Brabanta je nasuprot nje, dao izgraditi tzv. “Kraljevku kuću” (srednjenizozemski: Conincxhuys, francuski: Maison du roi), iako kralj nikada nije boravio u njoj, te su je nizozemci nastavili zvati “Pekarski dom” (Broodhuis) jer je bila izgrađena na mjestu bivše pekarske tržnice. Ostatak ivice Grand Placea zatvorile su kuće bogatih trgovaca i cehova Bruxellesa.

Sve građevine na trgu su strašno stradale u francuskom bombardiranju 1695. godine. Nakon požara, samo su kamena fasada gradske vijećnice i nekoliko kuća na trgu preživjele. Slijedećih godina gradski cehovi su obnovili trg pod upravom guvernera Bruxellesa koji je inzistirao na skladnom i pravilnom planu, usprkos različitih stilova građevina: gotika, barok i francuski stil Luja XIV.

Koncem 18. stoljeća, revolucionari su opustošili Grand Place, pri čemu su uništili kipove plemića i kršćanske simbole. Cehovsku imovinu je država konfiscirala i prodala, a zgrade su zanemarene i zapuštene, te su im fasade na koncu prebojene i prekrivene neukusnim štukoukrasima koje je oštetila zagađenost zraka. Koncem 19. stoljeća gradonačelnik Charles Buls je trgu povratio negdašnji sjaj obnovivši njene znamenite zgrade.

Trg je bio gradskom tržnicom sve do 19. studenog 1959. godine, te čak i susjedne ulice još uvijek imaju nazive prema određenim djelatnostima koje su tu obavljane, poput Ulice trgovaca putrom, sirevima, haringama, ugljenom itd. Kuća pivarskog ceha je danas Muzej piva. Svake dvije godine, od 1971., u kolovozu trg biva prekriven tepihom od cvijeća koji tu ostaje nekoliko dana. Cvjetni tepih je postao velikom turističkom atrakcijom.

Izvor: wikipedia

Atomium

Atomium u Bruxellesu.

Atomium je skulptura izgrađena u čast Svjetske izložbe 1958. u Bruxellesu.

Ta 110 m visoka čelično – aluminijska konstrukcija postala je senzacijom Izložbe.

Skulptura, koja nadvisuje izložbeni prostor na terenu perivoja Laeken, predstavlja devet atoma jednog alfa-željeznog kristala u mjerilu 1:150 milijardi.

Kada je Svjetska izložba 1958. zatvorila svoja vrata, devet srebrnih kugla Atomiuma postale su znamenitost grada Bruxellesa. Kugle su potisnule “briseleskog najstarijeg građanina” manekena Pisa, koji je čest motiv na plakatima belgijskih turističkih poduzeća. Nadaleko vidljive kugle lebde naoko bestežinski iznad glavnoga grada Belgije. Svoj snažan sjaj zahvaljuju jednoj 2 mm tankoj elektrolitski obrađenoj aluminijskoj kori.

Atomium nije samo izvana privlačan već je zanimljiv i njegov unutarnji život koji je potpuno klimatiziran. Svaka od tih devet blistavih kuglimjeri u promjeru 20 m. Preko pet pomičnih stepeništa – među njima i najdulje u Europi, tvrde Belgijanci – i nekoliko stepeništa dovode čovjeka kroz tri metra široke cijevi do pokrajnih kugli; tu se dolazi u sobu s jelom i do stalne izložbe koja prikazuje miroljubivo korištenje atomske energije. Brzi lift odnosi posjetioca brzinom od pet metara u sekundi u glavnu atrakciju Atomiuma: okrugli, udobni restoran u najvišoj kugli odakle se pruža veličanstven pogled na grad.

Izvor: wikipedia.

Više o Europskom parlamentu pročitajte ovdje.

14406 false false true false true true false auto false ease-in-out 100 auto false true true Previous (Left arrow key) Next (Right arrow key)
%curr% of %total%
0