Život bez papira – bez posla, zdravstvenog i rješenja

Život bez papira – bez posla, zdravstvenog i rješenja

Autor: N1 Hrvatska

Foto: N1 Hrvatska

UNHCR procjenjuje da u Hrvatskoj živi oko 500 apatrida ili ljudi bez državljanstva koji zbog neposjedovanja dokumenata ne mogu ostvariti niz prava, primjerice legalno se zaposliti ili sklopiti brak, dok je oko tisuću ljudi u riziku da postanu apartidi.

Ta brojka se najvećim dijelom odnosi na romsku nacionalnu manjinu, a razlog neimanja državljanstva je primjerice što roditelji ne prijavljuju rođenje djeteta ili što građani neke bivše jugoslavenske republike nakon raspada Jugoslavije nisu regulirali svoj status, rečeno je na okruglom stolu o statusu takvih osoba koji su u Zagrebu organizirali Informativno-pravni centar (IPC) i Predstavništvo visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u Hrvatskoj.

Izvršna direktorica IPC Nataša Kovačević rekla je kako se procjenjuje da uz 500-tinjak apatrida postoji još oko 1000 osoba neutvrđenog državljanstva koje su u riziku da postanu apatridi. Dodala je, međutim, kako, ne postoji ni približno točan podatak o broju Roma bez reguliranog statusa te da je brojka od 1500 osoba sigurno podcjenjena.

IPC je stoga 2011. pokrenuo projekt pružanja besplatne pravne pomoći pripadnicima romske populacije s ciljem reguliranja njihova statusa uz financijsku potporu UNHCR-a, kazala je izvršna direktorica te organizacije civilnog društva.

Dodala je kako se bilježi sve veći broj novih slučajeva jer ljudi počinju slobodnije pričati o svojem neposjedovanju dokumenata. Problem je, kaže, što u Hrvatskoj ne postoje mehanizmi za identifikaciju takvih osoba. Od tada, po podacima IPC-a, pribavljena 692 dokumenta, riješeno je 225 upravnih postupaka i identificirano 35 osoba bez državljanstva ili u riziku od gubitka državljanstva.

Predstavnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Aleksa Đokić rekao je predstavljajući Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma kako im je cilj do 2020. regulirati status svih Roma koji imaju čvrstu poveznicu s Hrvatskom.

Nevidljivi ljudi bez prava koja se podrazumjevaju

Osobe bez državljanstva su nevidljivi ljudi, ne mogu stjecati kvalifikacije, nemaju zdravstveno osiguranje, ne mogu se legalno zaposliti, sklopiti brak i ostvariti čitav niz drugih prava koja se u svakodnevnom životu državljana podrazumijevaju.

Popis stanovništva iz 2011. pokazuje da se 2886 ljudi izjasnilo da nema državljanstvo, no prema riječima voditeljice Odjela za azil, migracije i apatridnost UNHCR-a Jasne Barbarić takvi podaci su nepouzdani jer su se ljudi sami izjašnjavali.

“Može se dogoditi da ljudi žive bez državljanstva čak po dvije generacije. To smo vidjeli u posjeti romskim naseljima”, rekla je Barbarić. Najčešće, kaže, roditelji nisu prijavili rođenje djeteta, pa onda to dijete ako ima svoju djecu ne može regulirati njihov status, pa ne mogu regulirati boravak, pa nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, a ako im dozvole ići u školu ta svjedodžba nema punovažnost. Sva prava koja imaju hrvatski državljani oni nemaju i zapanjujuće je da se tako može živjeti par generacija, pogotovo kad je riječ o Romima koji nisu došli u Hrvatsku prije par godina nego neposredno prije rata ili čak prije.

Voditeljica Odjela za azil, migracije i apatridnost napominje da se dosta stvari ostavlja na teret građanima i upozorava kako se ne može uvijek očekivati da građani znaju riješiti pravnu situaciju, posebice ako nemaju obrazovanje.

U tom dijelu Hrvatska je, kako bi olakšala tim ljudima, počela raditi neke promjene kroz Zakon o stranicama i Zakon o državljanstvu. “Ali na kraju se sve svede na to da ti ljudi moraju imati novac, moraju imati sredstva za zdravstveno osiguranje, legalizirano stanovanje i to su sve problemi na kojima zapinje, a to je daleka priča do državljanstva”, kaže Barbarić.

Jedan od apartida, 22-godišnji Muhamed Rama rođen u Zagrebu, koji je sudjelovao na okruglom stolu, postao je jedan od nevidljivih ljudi jer su njegovi roditelji zanemarili upis u Maticu rođenih. Nije pohađao školu i nepismen je. IPC mu je pomogao u proceduri naknadnog upisa u Maticu rođenih. Podnio je zahtjev za privremeni boravak krajem 2014. i još čeka odluku MUP-a.

Izvor:

http://hr.n1info.com

[bha size=’468×60′ variation=’01’ align=’aligncenter’]