Vučić: Romi Su tradicionalno siromašni

Vučić: Romi Su tradicionalno siromašni

Autor: Dijana Roščić

Došljaci sa Balkana već danima su glavna tema njemačke tiska. Zato je minhenski Süddeutsche Zeitung ovoj temi posvetio nekoliko pitanja u intervjuu sa srpskom premijerom. Tekstove o potražiocima azila donose i drugi listovi.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić pozvao je EU, a naročito Njemačku da se više angažiraju na Balkanu i upozorio na nove nestabilnosti u regiji. O tome je Vučić u više navrata govorio prethodnih dana i nedjelja, pa zato ih intervjua za današnji Süddeutsche Zeitung prenosim dio koji se odnosi na potražioce azila koji iz Srbije odlaze u Njemačku. “Oni nisu potražitelji azila. Oni samo žele njemački novac. Mi se trudimo da poboljšamo životni standard u Srbiji. Za to nam je potrebna i vaša podrška. Mi važimo za sigurnu zemlju podrijetla. Većina ljudi koji napuštaju Srbiju su Romi. Ali, kod nas nema političkih protivnika Roma. Ipak nas brine njihova životna situacija. ”

Na pitanje novinara zašto je Romima teže nego drugima, Vučić kaže da je to iz “povijesnih razloga”. “Romi su tradicionalno vrlo siromašni. Drugi razlozi ne postoje. Mi nismo rasisti niti nacionalisti. “Na pitanje o uklanjanju romskog naselja kod Belvila i konstataciju novinara da mnogi tvrde da Romi nisu dobili adekvatan smještaj, srpska premijer kaže:” To nije sasvim točno. Kupili smo stanove, ali Romi su ih prodali i preselili se u barake. “Još je dodao da je Srbija” spremna učiniti sve da poboljša položaj Roma, ali za to nam je potrebna podrška Njemačke “.
Došljaci sa Balkana već danima su glavna tema njemačke tiska. Tageszeitung iz Berlina prenosi mišljenja ministara unutarnjih poslova u čijem resoru je problem izbjeglica. “Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Ralf Jaeger smatra da je dramatično to što ljudi sa Balkana, vjerujući krijumčarima, prodaju sve što imaju i kreću put Zapada, s ciljem da tamo ostanu zauvijek.

Od 114.125 izbjeglica koji su se od siječnja do travnja prijavili za azil u Njemačkoj ,11.416 su bili iz Albanije. Skoro dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Taj nagli porast je svakako u vezi s tim što se ljudima priča da ih u Njemačkoj očekuje lakši život nego u njihovoj domovini: bolji stanovi i posao, malo luksuza. Ali to je zabluda. Albanci u Njemačkoj ne dobivaju azil. Ta zemlja, od raspada sovjetskog bloka 1989. godine više nije diktatura. Problemi su korupcija, droga, siromaštvo, nedostatak stambenog prostora, a to se u Njemačkoj ne priznaje kao razlog za azil. Slično je sa Crnom Gorom i Kosovom.
Za ministra Jegera i druge političare to je dovoljan razlog da ljude iz tih balkanskih država tretiraju, kao i one iz Albanije: brži postupak azila, vraćanje u domovinu, klasifikacija tih država kao sigurnih zemalja podrijetla. Premijer Bavarske i šef CSU Horst Seehofer, predložio je da se u Bavarskoj podignu posebni prihvatni centri za balkanske izbjeglice. Pored toga, raspravlja se ponovnom uvođenju viza za te zemlje.

Uklonjeno naselje kod Belvila

Uklonjeno naselje kod Belvila

Kada se radi o pitanju tko može dobiti azil u Njemačkoj, trenutno se formira čudan savez: Zeleni, Kršćansko-demokratska unija, bavarska Kršćansko-socijalna unija, Socijaldemokratska partija Njemačke – u svakoj stranci postoje zagovornici strožih pravila za one koji traže azil, a potječu iz balkanskih zemalja. Čak i Ajdan Ozuguz (SPD), opunomoćenica savezne vlade za integracije, smatra da je prijedlog iz Bavarske ideja. Prije izvjesnog vremena, to je bilo drugačije “, konstatira taz.

Berliner Zeitung je više članaka posvetio temi izbjeglica. Evo izvoda iz kolumne koju je za taj list napisao povjesničar Gez Ali: “Činjenica je da 40 posto onih koji podnesu zahtjev za azil u Njemačkoj dolaze iz Albanije, Crne Gore, Kosova, itd, dakle iz europskih zemalja. Ti zahtjevi nemaju šanse za uspjeh. Teškoće kojima su ovi ljudi izloženi ne smiju se usporediti s užasom, ljudskim gubicima i rizicima koje su morali preživjeti izbjeglice iz ratnih zona Afrike i Bliskog istoka. Istinski proganjani i često teško traumatizirani, moraju imati prioritet, kako bi im se poboljšali uvjeti za život i rad. Na duge staze, ne mali broj njih će ostati u Europi. Njima bi kasnije trebalo otvoriti mogućnost za europska državljanstva.

A s pojedinačnim balkanskim zemljama Njemačka može sklopiti ugovore o obuci pripravnika io privremenom radu za radnike. To bi tim zemljama zaista pomoglo, a ne masovno davanje 130 eura džeparca po osobi i mjesecu u njemačkim prihvatilištima. Zato je Ajdan Ozoguz (SPD) odgovorila da ima razumijevanja za prijedlog Seehofer, baš kao i gradonačelnik Hamburga Olaf Scholz (SPD) i zeleni premijer Baden Württemberga Winfried Krečman. Ljudi iz prakse znaju o čemu pričaju, funkcioneri ne. Postavimo prioritete u politici prema izbjeglicama – u ime ljudskosti “, piše Berliner Zeitung.

Izvor:

http://www.dw.com

[bha size=’468×60′ variation=’01’ align=’aligncenter’]