Ugovoreni brakovi na Balkanu i u 21. stoljeću

Ugovoreni brakovi na Balkanu i u 21. stoljeću

U godinama kada se tek otkrivaju prve simpatije, neke djevojčice u Srbiji stupaju u brak. Ne svojom voljom, već odlukom roditelja. A ta odluka obično je potaknuta novcem. Kako je moguće da se u 21. stoljeću na Balkanu i dalje ugovaraju brakovi, i to djeci, i čija je dužnost da to spriječi?

Sa samo trinaest i pol godina vlakom je došla u Beograd. Odlična učenica knjigu je morala zamijeniti šerpama i krpama kada su je udali bez pitanja.

“Ne postoji izbor za romsku djevojčicu, za nju biraju roditelji. Ja kažem da hoću ići u školu, a onda majka kaže: Pa ne možeš, prosto, eto mi smo odlučili”, priča Svetlana.

Odlučili su da je prodaju ljudima koje nije poznavala. Postala je žena, snaha i njihovo vlasništvo. Kada bi se pobunila, dobila bi batine. Podršku roditelja da se vrati kući Svetlana je dobila tek nakon sedam godina.

“Iako ih mnogo volim … Da, ta djevojčica od trinaest i pol godina još uvijek krivi svoje roditelje”, kaže Svetlana.

Svaku šestu Romkinju udaju prije 15. godine. Samo u jednoj beogradskoj općini od početka godine otkriveno je pet takvih slučajeva. Centar za socijalni rad obično reagira kasno, tek po prijavi.

“Mi ne možemo ljude na ulici presretati i pitati ih za njihove statuse. Mi samo, ukoliko vidimo da netko ispred nas čini nešto što spada u domenu rada Centra za socijalni rad, možemo se angažiramo”, navodi Radmila Vulić Bojović iz Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu.

To što dijete prekida školovanje, za sustav nije dovoljan signal. Unatoč preporuci Ujedinjenih naroda, ugovoreni maloljetnički brak u Srbiji nije postao kazneno djelo.

“Često se dešava da i centri za socijalni rad i drugi neki organi uprave znaju za ovakvu pojavu, ali ne reagiraju, jednostavno smatrajući da se radi o tradiciji, kulturi kod Roma. Upravo je u tome i problem, i u pojedinim sudskim postupcima, gdje sudovi često odmjeravaju blage kazne “, ističe Danilo Ćurčić iz jukom.

Rok da država unaprijedi mehanizme koji će štititi romsku djecu od prisilnih brakova bio je kraj 2014. Iz Ureda za ljudska i manjinska prava nismo dobili nikakav odgovor na pitanje da li se u vezi s tim išta radi. A strategija i akcijski plan za unapređenje položaja Roma u njihovoj su nadležnosti.

Svetlana se izborila za sebe. Završila je školu, zatim fakultet. Sada se bori za druge. Članica je Ženske romske mreže, koja se zalaže protiv prisilnih brakova.

“Tada, sa trinaest i pol godina ja nisam znala što je brak, ja uopće nisam znala. Napravi se svadba koja traje tri dana, znate, i djevojčica se raduje svadbi i nema pojma što je čeka”, priča Svetlana.

Ne čeka bolja budućnost ni u Europskoj uniji. U Bugarskoj, jednoj od članica, održava se Sajam supruga, pijaca na kojoj se za čednu djevojčicu traži i tisuću eura.

Izvor:

http://www.rts.rs