U Strmcu (1): Znamo što znači ne imati, dok nekima nije dosta ni 30.000 kuna

U Strmcu (1): Znamo što znači ne imati, dok nekima nije dosta ni 30.000 kuna

Autor: Goran Štimec

Foto: Zvonko Lončar

– Daj mi pet kuna – dočekao nas je, sasvim dosadno predvidljivo i stereotipno, mališan pri ulasku u romsko naselje kod Strmca Podravskog, nakon što smo skrenuli s ceste koja u produžetku vodi prema slovenskoj granici i Ormožu. U samo nekoliko sekundi oko vozila sjatila su se i ostala djeca, znatiželjno nas i dobroćudno promatraju, dok nas mlada žena nepovjerljivo mjerka pa pita zašto smo došli.

– Tražimo Zlatka Oršuša, možete li nam pokazati koja je njegova kuća?

Pokazuju nam neka idemo samo ravno (što bismo ionako napravili, jer niti lijevo niti desno nema ulica) i da ćemo ga pronaći u kući nasuprot zelenom kombiju.

Stotinjak metara dalje čeka nas nova ‘provjera’; ovoga puta zaustavljamo se pored mladih muškaraca koji stoje na cesti i pričaju. Među njima je i Zlatko Oršuš. Jedan od sinova Zlatka Oršuša.

img-7239_306825

Tri klase u romskome naselju

Zlatko Oršuš stariji predsjednik je Vijeća romske nacionalne manjine Varaždinske županije i svojevrsni paralelni predstavnik stanovnika romskog naselja u blizini Strmca, gdje, kako nam je rekao, u 70-ak kuća živi oko 700 Romkinja i Roma.

– Službeni podaci da toliko Roma živi u cijeloj Varaždinskoj županiji nisu precizni, već samo ovdje ima nas toliko, a kad se tome pridoda i brojka onih iz Svetog Đurđa i drugih naselja, ima nas znatno više – priča nam Oršuš dok sjedimo na terasi obiteljske kuće.

Kuća njegove obitelji nije najljepša u selu, ima onih koji žive u daleko boljim uvjetima, ali većina naselja danas je uređena, izgleda kao prosječno seosko naselje u ovim krajevima.

img-7340_718003

Letimičnim pogledom stječe se dojam kako unutar naselja postoje, prema gruboj podjeli, tri ‘klase’. Na vrhu su oni s najvećim kućama, uređenim dvorištima, željeznim ogradama sa zlatnim, pozlaćenim ili lažnozlatnim detaljima.

img-7255_515914

‘Srednju klasu’ čine obitelji koji žive u zidanim kućama, ali koje nisu dotjerane kao one najbogatijih stanovnika naselja.

I, naposljetku, jedan dio naselja, srećom – najmanji, i dalje čine trošne potleušice naslonjene jedna na drugu. Strmečki ‘slamovi’. Romsko naselje kakvo je nekad bilo.

U 15 kvadrata živi ih i po osmero

– Ovim ljudima ovdje treba pomoć. U četiri puta četiri kvadrataponegdje živi i po sedmero ili osmero ljudi. Nemaju zadovoljavajuće higijenske uvjete jer ih je nemoguće i ostvariti kada su ovako gusto naseljeni – objašnjava nam Zlatko Oršuš dok šećemo između kućica bez žbuke, sa zemljanim podovima, najlona umjesto pokrova…

img-7257_204973

– Evo, i ovdje živi jedna osoba. I to mlad muškarac – pokazuje nam Oršuš prema jednoj takvoj nastambi.

img-7259_457391

Kišni je dan pa hodamo blatnim puteljcima, svojevrsnim zajedničkim dvorištem svih obitelji koje tu obitavaju. No, kiša i blato kao da ne smetaju nikome.

Ovo je najživlji dio naselja; bosonoga djeca trčkaraju okolo, svi su vani, na kišobran malotko pomišlja. Tek mladić u našoj pratnji,Nenad Kalanjoš, spremno i gostoljubivo pomaže fotografu da ne pokisnu niti on niti oprema.

img-7306_648740

Dvadesetak obitelji treba pomoć

Ispred jedne trošne kućice nad koritom s vodom uočavamo dvoje supružnika kako ‘čerupaju’ piliće.

– Nije nam lako. Imamo troje djece, svi idu školu. Ljudi misle da ne želimo slati djecu u školu. To nije istina. Ali ponekad ne odu jer jednostavno nemaju ništa čisto za obući. Perem svu robu na ruke. A ako odu prljavi, opet nije dobro – požalila nam se Snježana Oršoš.

img-7263_703359

– Ima oko 20 obitelji kojima treba pomoći da se odavde maknu. Ali problem je u tome da Općina ne dozvoljava širenje naselja. Tražili smo da se omogući gradnja u produžetku, ali već 200 metara od moje kuće ne smije se graditi. Nismo tražili da nam plaćaju izgradnju, i ovi ljudi isto to ne traže – objašnjava Zlatko Oršuš.

Model koji predlaže za rješenje problema preostalih romskih obitelji u naselju isti je onaj koji je, kako kaže, već isproban kod gradnje prijašnjih kuća, a to je omogućavanje obiteljima dobivanje kredita koji bi otplaćivali socijalnom pomoći koju dobivaju.

– Sve obitelji ovdje otplaćuju kredite čija rata iznosi od tisuću do dvije tisuće kuna – doznajemo od Oršuša.

img-7299_580059

Hodajući kroz naselje okruženi mnoštvom koje čine sve generacije, u razgovor se uključuju i ostali.

– Pogledajte kako su kuće natiskane jedna na drugu, ovdje nikako ne možemo graditi. Ne znam zašto nam se ne dozvoli gradnja – nezadovoljan je jedan muškarac.

img-7313_500294

Problem koji ih muči je i taj što iz godine u godinu u starom dijelu naselja raste broj djece. A problemi se ne rješavaju.

‘Prepolovljeni’ na dvije općine

Doznali smo i da je naselje u postupku legalizacije, ali i da ima kuća kojima prijeti rušenje.

– Njih desetak izgrađeno je nakon 2013., no vjerujemo da ih ipak neće srušiti. Ovi ljudi uložili su u njih sve što imaju – nada se ‘načelnik’ Oršuš.

img-7310_229340

Rješenje problema starog dijela naselja najveći je problem među tamošnjim Romima. No, muči ih i odvoz nagomilanog smeća.

– Godinama se nagomilavao otpad. Bilo je razdoblja kada se uopće nije odvozilo. A kada je, onda je to bilo samo jednom ili dvaput mjesečno. Kako je nastala gomila? Ljudi su stavljali višak u vreće, ali tvrtka koje je smeće odvozila to je ostavljala i evo sada gomile – prisjeća se Oršuš.

Zanimljivo je da jedan dio naselja spada pod općinu Petrijanec, a drugi pod općinu Cestica, dok nekima adresa glasi i na poštu Vinica.

– U vezi naših problema najviše razgovaramo s načelnikom općine Petrijanec Vladimirom Kurečićem. Tijekom proteklih godina pokazao je interes za njihovo rješavanje – svjedoči Oršuš. 

Čačić izgradio cestu i infrastrukturu

Naglašava da Varaždinska županija, odnosno nekadašnji županRadimir Čačić, nisu Romima izgradili kuće, kako se to često smatra, već da je tada izgrađena cesta i dio komunalne infrastrukture.

– Voda je dovedena do početka naselja, a tijekom ove godine trebalo bi povući još 700 metara. Sredstva su osigurala obje općine i Županija, uz zalaganje saborskog zastupnika Veljka Kajtazija – informacije su koje je iznio predstavnik Roma. Do daljnjeg će kućanstva i dalje koristiti hidrofore, ali nadaju se skorom priključenju.

Oršuš i Oršoš, Kalanjoš, Horvat, Ignac, Bogdan, Balog najčešća su prezimena među Romima u tome naselju. Bez obzira na očigledne statusne razlike i među njima, ponosno ističu da si svi međusobno pomažu.

img-7270_774036

Ili, kako kaže njihov predstavnik Zlatko Oršuš:

– I da samo jedna jedina obitelj u naselju nema adekvatne uvjete za život, treba joj pomoći da ne živi u blatu. Vjerujte, kad bi Romi vladali, problema ne bi bilo. Mi znamo što znači ne imati. A ovim foteljašima nije dovoljno niti 15 niti 30 tisuća kuna.

(Slijedi: O obrazovanju i zapošljavanju, o krađama bicikala)

U Strmcu (2): Završimo školu i ne možemo do zaposlenja samo zato što smo Romi

U Strmcu (3): Kradu li Varaždincima bicikle Romi ili Cigani?

Izvor:

http://varazdinski.rtl.hr