U Saboru svečano obilježen Svjetski dan Roma

U Saboru svečano obilježen Svjetski dan Roma

Zagreb – U Saboru je u srijedu svečano obilježen Svjetski dan Roma, koji su Romima i Romkinjama u Hrvatskoj čestitali predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović.

– Hrvatska je vaša domovina, poručila je Romima predsjednica Grabar Kitarović, ističući da problemi s romskom zajednicom koji još uvijek postoje nisu nerješivi.
– Ti su problemi prisutni, a ponegdje i vrlo izraženi. Romska nacionalna manjina zato ima pravo uvijek očekivati pojačanu društvenu skrb, istaknula je predsjednica. Upozorila je da Rome u Hrvatskoj i dalje opterećuje visoka nezaposlenost, loši uvjeti stanovanja, problemi u obrazovanju, nedostupnost zdravstvene zaštite i društvenu isključivost u mnogim krajevima, a uvjerena je da je školovanje romske djece najbolji put za izlazak iz društvene izolacije i uključenost Roma u društvo.

Premijer Zoran Milanović kazao je kako su Romi “nečista savjest Europe”  te ustvrdio da Europa nije htjela integrirati Rome zato što izgledaju drukčije. Milanović je rekao kako se ne smije zaboraviti da je režim u NDH-u ubio više od 16 tisuća Roma, što tumači kao udar na najslabiji dio populacije, koji nikome nije predstavljao opasnost. – Predrasuda koje se katkad pretvaraju u otvorenu verbalnu mržnju u Europi ima mnogo, srećom, mnogo manje nego prije 70 godina. Vidimo to i u najciviliziranijim, najuzvišenijim centrima zapadne kulture. Kod nas, moram reći, nešto manje. Međutim, ne smijemo nikada zaboraviti i na što su neki među nama bili spremni, kazao je Milanović.

Ocijenio je da problem Roma u Hrvatskoj postoji, jer je njihov status i dalje vrlo loš, bez obzira na to što se radilo, ali i poručio kako je nemoguće brigu o Romima svesti na sitne projekte, jer je riječ o nečem što mora trajati jako dugo i u što svi moraju biti uključeni. – Naprijed, imat ćete podršku svake vlade, ove moje ste imali, ali nije sve u novcu. Puno više je u nekakvim ljudskim srcima, osjećajima koji nemaju veze s konkretnom etabliranom religijom, s bilo kojom institucijom, nego naprosto s dobrim ljudskim odgojem, a to se prenosi s generacije na generaciju. Mi moramo biti prva generacija koja će na tome strogo inzistirati i sve one koji, lako što misle, nego što govore drugačije, naprosto označiti među nama, poručio je Milanović.

Da nije sve u novcu, složio se i predsjednik Sabora Josip Leko. – Slažem se da nije sve u novcu. To je dobra rečenica, posebno za ovaj skup. Ne možemo kupiti dostojanstvo, moramo ga svi zajedno osigurati, rekao je. Pozvao je na borbu protiv zabluda i predrasuda, na koju su, kaže, pozvane institucije, ali i društvo u cjelini. Posebno je istaknuo potrebu za uključivanjem Roma u akademsku zajednicu. – To je najbolja garancija da ćemo kao društvo uspjeti razbiti predrasude i zablude, a da će Romi postati zajednica koja će imati jednaka prava, ne samo u perspektivi, nego u stvarnosti. To nije daleki cilj, to mora biti neposredna budućnost hrvatskog društva i romske zajednice, uvjeren je Leko.

– Romi su u Hrvatskoj nastanjeni više od šest stoljeća i možemo reći, da u institucionalnom smislu, nikad nisu bili u boljem položaju. To je povijesna činjenica i iznimno mi je drago da sam kroz gotovo 3 i pol godine svog mandata bio i inicijator i sudionik ove pozitivne priče te da je velika većina pripadnika romske nacionalne manjine prihvatila Hrvatsku kao svoju domovinu, istaknuo je Veljko Kajtazi, zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru. – Došlo je do nekih povijesnih pomaka u organiziranju romske zajednice u Republici Hrvatskoj koji su uvelike vratili dostojanstvo romskom narodu koji je u povijesti toliko stradao, a nikad vodio ratove. Definiranje i osnaživanje romskog pitanja i značaja, koji Romi imaju u Hrvatskoj, dobar su početak i temelj za daljnji rad i razvoj, jer svakodnevni život Roma i nadalje obilježava niz jako teških situacija, dodao je Kajtazi.

– Kako bi se pomoglo Romima, Republika Hrvatska je donijela programe: Desetljeće za uključivanje Roma 2005.-2015., Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma 2013.-2020., te Akcijski plan za provođenje nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2015., kojima se pruža podrška svima onima koji učestvuju i podupiru rad s Romima, kao i sve legistativne pretpostavke za cjelovitu zaštitu i razvoj manjinskih prava te predstavljanje njihovih političkih interesa, a modelom kulturne autonomije afirmaciju i integraciju svih nacionalnih manjina u hrvatskom društvu sa svojim punim identitetom“, naglasio je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.

Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na 8. travnja 1971., kada je u Londonu održan prvi Svjetski kongres Roma. Na tom je kongresu prihvaćen naziv “Rom”, što na romskom jeziku znači “čovjek”, a taj je naziv službeno zamijenio brojne dotadašnje nazive za pripadnike romskoga naroda.

Službenim jezikom Roma proglašen je romani chib, službenom himnom stara romska pjesma “Gyelem, gyelem” (Idem, idem), a donesena je i odluka o romskoj zastavi, u zelenoj i plavoj boji koje simboliziraju zemlju i nebo te s velikim crvenim kotačem u sredini, simbolom romskih putovanja.

Izvor:

http://www.sabor.hr