Studijom do boljeg položaja Roma u Srbiji

Studijom do boljeg položaja Roma u Srbiji

Centar za istraživanje javnih politika predstavio je u Kragujevcu rezultate studije “Romkinje i Romi i reforma sektora sigurnosti u Republici Srbiji”.

Terensko istraživanje provedeno je od studenog prošle do travnja ove 2014. godine u Kragujevcu, Vranju, Bujanovcu, Nišu, Subotici i beogradskoj općini Zemun, putem grupnih diskusija (fokus grupa) i dubinskih intervjua s predstavnicima Romkinja i Roma, nevladinih organizacija, pripadnika policije i drugih relevantnih lokalnih aktera.

Ključna opažena prijetnja za sigurnost romske populacije jeste nepovoljan socioekonomski položaj, koji se ogleda u nezaposlenosti i problemima s osobnim dokumentima, karakterističnim prvenstveno za izbjeglice, interno raseljene i njihove potomke. Usko povezana s tim je opažena diskriminacija, kako institucionalna, tako i ona koja dolazi od pripadnika većinskog naroda, a ogleda se, između ostalog, u rasističkom govoru službenih osoba i nereagovanje zaposlenih u školama kada su ugrožena romska djeca. U pojedinima sredinama postoji i izravne prijetnje, pa i fizičko urgrožavanje bezbodnosti Roma, prvenstveno od strane neformalnih skupina.

Ovo je glavni nalaz studije “Romkinje i Romi i reforma sektora sigurnosti u Republici Srbiji”, čiji su rezultati predstavljeni u Kragujevcu, na zajedničkoj konferenciji za tisak Odjela za demokratizaciju Misije OESS-a u Srbiji i Centra za istraživanje javnih politika iz Beograda.

Tom prilikom, istaknuto je da je u Kragujevcu za “domicilne” Rome karakterističan visok stupanj integriranosti u društvo, a da se raseljeni Romi suočavaju s egzistencijalnim prijetnjama po vlastitu sigurnost, poput neuslovnog smještaja i neposjedovanja osobnih dokumenata i osnovnih sredstava za život.

– Tako domicilni i interno raseljeni Romi iznose različite liste glavnih sigurnosnih prijetnji, pri čemu je za prvu skupinu socioekonomske zbrinjavanje primarna briga, a za drugu je to

pristup osobnim dokumentima – naglasila je Jelena Radoman, vodeća istraživačica na projektu.

Neposjedovanje osobnih dokumenata dovodi do situacija arbitrarnog postupanja policije prilikom zaustavljanja na ulici i zahtijevanja dokumenata na uvid. U takvim okolnostima posljedice po sigurnost konkretne osobe ovise od procjene i postupanja policijskih službenika, čija reakcija može biti u rasponu od tolerantne do izrazito grube koja uključuje i primjenu fizičke sile, kakvih je sučajeva bilo upravo u Kragujevcu.

S druge strane, na temelju iskaza sudionica kontrolne fokus grupe u Kragujevcu, policijski službenici dosljedno i kontinuirano reagiraju na njihove pozive povodom obiteljskog nasilja. Kragujevac predstavlja primjer sredine koja ima lokalni savjet za sigurnost, a među članovima ovog tijela su i koordinator za romska pitanja, kao i predstavnici romskih nevladinih organizacija. Gradsko vijeće Kragujevca formiralo je i Savjet za unapređenje položaja Roma, u čiji rad su uključeni i predstavnici školskih, zdravstvenih i socijalnih ustanova.

Centar za istraživanje javnih politika, na temelju predstavljenih nalaza, formulirao je preporuke za MUP i Ministarstvo obrane, koje predstavljaju dopunu mjera predviđenih postojećim Akcijskim planom za primjenu Strategije za unapređivanje položaja Roma u kojem sigurnosna problematika nije zastupljena. Preporuke, između ostalog, uključuju prijedloge za otklanjanje ili ublažavanje mogućnosti nekažnjivosti i protuzakonitog postupanja policijskih službenika, i uvođenje mjera radi povećavanja broja Romkinja i Roma u sustavima obrazovanja i obuke MUP-a i Ministarstva obrane, koje bi vodile i njihovom većem zapošljavanju u ovim institucijama.

Izvor:

http://sumadijapress.co.rs