Srbija: zdravstveni medijatori su neophodni

Srbija: zdravstveni medijatori su neophodni

Foto: Šainović je jedna od dve romske zdravstvene medijatorke u Vranju (FOTO: FB)

SRBIJA/VRANJE – U cilju unapređenja zdravstvene zaštite Roma ministarstvo zdravlja je zaposlilo tridesetak Romkinja na mjestima zdravstvenh medijatora svuda po Srbiji, pa i u Vranju.

Uloga zdravstvenih medijatora je da budu karika izmedju domova zdravlja i pripadnika romske nacionalne zajednice, da ih educiraju i upoznaju s njihovim pravima i obvezama.

U Vranju za sada rade dvije zdravstvene medijatorki, a jedna od njh je Tereza Šainović.

OK RADIO: Kakva je uloga zdravstvenog medijatora u sprskom zdravstvenom sustavu?

Šainović: Zdravstveni medijator je posrednik između Doma zdravlja i romske populacije.

Uloga medijatora je najprije učiniti dostupnim usluge koje pruža Dom zdravlja i romskoj populaciji u svakom trenutku kada su zdravi, ai kada im je zdravlje narušeno i moraju se liječe.

Zdravstveni medijator regiji službi polivalentne patronaže, pod nadzorom glavne sestre patronaže, odlazi svakodnevno na teren u naseljima gdje žive Romi.

trezasainovic04Vrši sustavnu obradu romskih obitelji, sagledava probleme u romskoj populaciji i rješava ih uz pomoć patronažnih sestara i službi pri Domu zdravlja.

Surađuje s Centrom za socijalni rad, Crvenim križem i lokalnom samoupravom.

On pomaže pri izboru liječnika opće medicine ili kod žena pri izboru ginekologa, zakazuje bolesnim i nepokretnim osobama preglede, ženama sistematske preglede kod ginekologa, s roditeljima čija djeca nisu ili su nekompletno cijepljena razgovara i educira o važnosti cijepljenja protiv zaraznih bolesti i ako je potrebno zakazuje cijepljenje.

Takodje, zdravstveni medijator pomaže u ostvarivanju osobnih dokumenata i zdravstvenog osiguranja, odnosno zdravstvene knjižice, kao iu ostvarivanju dječjeg dodatka i socijalne pomoći.

Svojim svakodnevnim radom na terenu, trudimo se da utječemo na povećanje svijesti romske populacije o očuvanju njihovog zdravlja i prevenciji kroničnih, zaraznih i nezaraznih bolesti.

Kakva je zdravstvena slika Roma na teritoriji grada Vranja?

– Zdravstvena slika Roma je dosta loša. Najviše ih ima s kardiovaskularnim, malignim i šećernom bolešću.

Žene nerado idu kod ginekologa, kao i ostali na preventivne preglede. A i kada se javljaju liječniku zbog siromaštva nisu u stanju da kupe određene lijekove koji se plaćaju.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, situacija je zadovoljavajuća jer rijetko koja osoba da ne posjeduje zdravstvenu knjižicu.

Životni vijek Roma prema analizama i istraživanjima je vrlo kratak. Koji su razlozi?

trezasainovic01– Prosječan životni vijek Romkinja, kao najugroženije društvene skupine u Srbiji iznosi 48 godina i samo jedan od 100 Roma doživi šezdesetu godinu.

Razlozi su, prije svega, siromaštvo, uvjeti stanovanja, nepravilna prehrana, rano stupanje u brak, fizička neaktivnost i neodgovornost o svom zdravlju.

Romska djeca zbog siromaštva nisu dovoljno uhranjena a posljedice po njihovo zdravlje su loše.

Koliko Romi vode brigu o zdravstvenom stanju svoje djece?

– Bez obzira na siromaštvo i na neadekvatno stanovanje, roditelji vode računa o svojoj djeci, dovode ih na vrijeme kod liječnika, naravno da postoje iznimke.

Kod ugroženih obitelji problem je nedostatak financija radi kupnje određenih lijekova, kao i mlijeka, jer vrlo rano kreću s davanjem kravljeg mlijeka a znamo da djeci do godinu dana nije preporučljivo davati kravlje mlijeko zbog općeg zdravlja.

Romkinje rano stupaju u brak, radjaju vrlo mlade, rijetko imaju ginekološke preglede.Kako ih educirati na tu temu?

trezasainovic03– Zdravstvene medijatorki putem zdravstveno odgojnog rada, odnosno kroz radionice, planirane razgovore rade s mladima na teme planiranje obitelji i kontracepcija, kao i na povečanju njihove svijesti o značaju preventivnih ginekoloških pregleda, medjutim to je proces koji traje i na tome treba još puno raditi.

Romi žive u nehigijenskim naseljima, gdje je žarište zaraznih bolesti. Mogu li resorna ministarstva utjecati na poboljšanje higijene i zdravlje Roma?

– Mogu, uz financijsku podršku mogu se urediti naselja sprovođenjem vodovodne i kanalizacijske mreže u naseljima gdje toga nema, asvaltirati naselja, izgraditi terene za igru djeci, očistiti divlje deponije i ako je potrebno nadležne inspekcije da obilaze naselja i kazne nesavjesne mještane tog naselja.
Realizovali ste niz projekata u vezi zdravstvene zaštite Roma.Recite nam nešto više na tu temu.

– Najvise sam radila radionice na različitim temama, predavanja sa ženama u vezi prevencije malignih oboljenja, poslije čega smo imali i organizirane preglede dojki od strane specijaliste, kao iu vezi reproduktivnog zdravlja.

Mogu reći da im se svidja taj način rada, zato sto razmjenjuju iskustva i informacije, druže se, i čuju nesto novo.

Izvor: okradio.rs