Srbija: Siromaštvo tjera u rani brak

Srbija: Siromaštvo tjera u rani brak

Foto:
Autor: V. Crnjanski Spasojević

U Srbiji i dalje veliki problem predstavljaju maloljetničke zajednice, posebno kod romske populacije. Prije 19. godine uda se ili vanbračno živi 43 posto Romkinja i četiri posto ostalih djevojčica.

Srbija – ČAK 43 posto mladih Romkinja već je udato između 15. i 19. godine, a postotak se povećava kod djevojaka iz najsiromašnijih obitelji (na 52 posto). U ostatku stanovništva ove brojke daleko su manje – samo četiri posto djevojčica do 19 godina je udato ili živi u izvanbračnim zajednicama.

– Zašto roditelji prodaju kćeri? Kada odem u centar za socijalni rad da tražim novčanu socijalnu pomoć, oni mi kažu – zdrav si, prav si, idi radi! A gdje da se zaposlim – nigdje! I situacija je sve gora i gora. Zašto bih dao dijete u školu kad nema gdje da se zaposli – rekao je jedan Rom na nedavnoj radionici koju je organizirao NVO “Praxis” u Leskovcu i Kostolcu, na temu dječjih i prinudnih brakova.

Radionice su organizirane u okviru projekta UNHCR, a većina roditelja pravda “prodaju nevjeste” siromaštvom, neophodnim dodatnim izvorom prihoda i smanjenjem broja gladnih usta koja treba nahraniti.

Djevojčice koje se rano udaju u pravilu ne završavaju školu, ostaju neobrazovane i ekonomski ovisne, i zbog toga su često prisiljene trpe obiteljsko nasilje. Dok u ostatku nacije srednje škole pohađa veći broj djevojčica nego dječaka, kod romske populacije je obrnuto.

– U mješovitim naseljima mladi Romi i Romkinje najčešće idu u školu i uče, au čisto romskim naseljima roditelji su najčešće nepismeni, pa su i djeca nepismena – čulo se na “Praksisovoj” radionici.

U Strategiji za socijalno uključivanje Roma i Romkinja za razdoblje 2016 – 2025. kaže se da je generalni obuhvat mladih srednjim obrazovanjem oko 90 posto. Među mladim Romima i Romkinjama on ne prelazi 22 (28 posto mladića i tek 15 posto djevojaka). O kvaliteti života ove zajednice govori i tužan podatak da čak trećina žena iz romskih naselja opravdava obiteljsko nasilje, dok se u općoj populaciji ovaj postotak kreće oko tri posto.

PREDLAŽU RJEŠENJE
– Do sada smo održali četiri dvodnevne radionice s romskom djecom i roditeljima, na kojima smo razgovarali o pojavi ranih i prinudnih brakova, potencijalnim uzrocima i posljedicama – kaže Ivana Stanković, koordinator “praksis”. – Također, osnovana je radna skupina koja treba predložiti rješenja za ovaj problem.

Naravno, rani brakovi imaju veliki utjecaj na reproduktivno zdravlje djevojčica. Skoro dvije trećine Romkinja i dalje prvo dijete rađa prije 20. godine. Doduše, brojke nisu na zavidnoj razini ni u ostatku stanovništva i kreću se oko 19 posto. Razlika je u tome što je kod ostatka djevojaka prva trudnoća neželjena, dok je u romskoj populaciji obrnut slučaj.

Iako se problem dječjih, ranih i prinudnih brakova u Srbiji uglavnom prepoznaje kao dio romske tradicije, oni predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta, rodno zasnovanu diskriminaciju i nisu privatna stvar obitelji, naglašavaju u “praksis”. Takvi brakovi su jedan od mogućih uzroka apatridije, ugrožavaju psihofizičko zdravlje djevojčica, izlažu ih većem riziku od nasilja u obitelji, dovode do povećane stope ranog napuštanja školovanja, što sve zajedno vodi do začaranog kruga siromaštva. Inače, prema najnovijim izmjenama Kaznenog zakona i prinudni brak postaje kazneno djelo.

60 PRESUDA

Policija je prošle godine podnijela 114 kaznenih prijava zbog izvanbračne zajednice s maloljetnikom. Osuđeno je 60 osoba, mahom uvjetno ili novčano.

Izvor: novosti.rs