Srbija: Romski tražitelji azila u Europi često popračeni stereotipima

Srbija: Romski tražitelji azila u Europi često popračeni stereotipima

Foto: Pečat u putovnici koji govori o deportaciji iz Njemačke. DW/N.Rujević
Autor Saša Bojić

U srpskim medijima Romi se instrumentaliziraju sukladno dnevnopolitičkim prohtjevima vlasti. Mediji često prihvaćaju terminologiju i diskurs vlasti kada je riječ o Romima što se posebno odnosi na povratnike i deportirane.

Dok je Njemačka 2015. grcala pod nezapamćenim priljevom izbjeglica iz Sjeverne Afrike, Sirije, Iraka i Afganistana, u srpskom političkom diskursu su romski potražioci azila često nazivani “lažnim azilantima”. Mediji su tu terminologiju često nekritički prihvaćali – posebno u razdoblju u kojem je Njemačka (zajedno s Belgijom, Luksemburgom, Švedskom i Nizozemskom) prijetila da će ponovo uvesti vize za građane Srbije ukoliko se ne smanji broj Potražilac azila iz te zemlje.

U tom periodu je uobičajena bila stereotipizacija Roma kao naroda koji se polakomio na “džeparac” koji u Njemačkoj sleduje potražiocima azila dok se zahtjev ne riješi. Tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić je 2015. Rome nazvao i “tradicionalno siromašnim”, što je bila jasna jezična poruka svjetskoj javnosti: Romi su u Srbiji sami krivi za svoje siromaštvo, jer je ono dio njihove tradicije.

Ni kraće izjave, ni veće generalizacije, iza koje stoji njegovanje stereotipa tipično za diskriminatorski stav. Romi koji su morali da se iz Njemačke vrate u Srbiju nisu nailazili na lijep prijem – naprotiv: mnogi su se žalili na policijsko šikaniranje.

Mediji “generalno nezainteresirani”

U vremenu u kojem je razmjerno veliki broj Roma vraćan u Srbiju, izvještavanje srpskog medija o tim povratnicima je površno i često praćeno stereotipima. Toj temi se posebno posvetio beogradski Centar za istraživanje javnih politika koji je o tome samo tijekom ove godine objavio nekoliko analiza.

U najnovijoj, koju je Centar u lipnju ove godine objavio zajedno s Forumom Roma Srbije, konstatira se da su “romski povratnici u medijskom prostoru u Srbiji tek marginalno prisutni, dok je migrantima posvećena značajna pažnja”. Što svjedoči o tome da je pisanje medija i dalje ovisno od dnevne politike, koja pomoću medija kreira javno mnijenje o migrantima, a Rome i dalje gura na obod društva.

Romsko naselje u Nišu.
Foto: DW/ J. Djukic Pejic

Mediji u Srbiji su u posljednje vrijeme u velikoj mjeri neutralno izvještavali o Romima-povratnicima, kaže za DW Tanja Jakobi, izvršna direktorica Centra za istraživanje javnih politika. “Ali, iz načina na koje su birani naslovi, ili glavne vijesti, vidi se da je još prisutno takvo profiliranje Roma-povratnika.”

Ovakva vrsta “inercije” ne ide u prilog medijima – odnosno, svjedoči o tome da su, kao što je Centar pokazao u jednom drugom istraživanju, mediji “generalno nezainteresirani za ove teme” te da ih karakteriziraju “senzacionalizam, prenošenje serviranih informacija bez njihove analize , nedostatak novinarske inicijative i istraživačkog pristupa “.

Ne vide se nijanse problema

To se vidi već i po nediferenciranom pristupu temi. “Nama je u projektu bilo bitno da ukažemo upravo da postoje različite skupine Roma-povratnika”, kaže Tanja Jakobi: “Jedni zaista pokušavaju prezime u nekoj od europskih država jer kod kuće ne mogu sastaviti kraj s krajem; u drugoj skupini su oni Romi koji su proveli dugi niz godina u Zapadnoj Europi i čija djeca su najčešće tamo i rođena. Za takve povratnike, Srbija je zapravo strana zemlja, kao i bilo koja druga strana zemlja čiji jezik ne poznaju. ”

Tanja Jakobi
Foto: Medija Centar Beograd

Tanja Jakobi objašnjava da su u određenim slučajevima Romi stjecali adekvatne kvalifikacije, ali da ne uspijevaju naći posao u Srbiji, bilo zbog problema s nostrifikacijom potvrda o kvalifikaciji, bilo zbog različite nomenklature zanimanja.

“A ima”, dodaje, “i onih koji su završili obuke, kao što je, primjerice, manikirska, ali nemaju potvrdu o tome, pa ih služba zapošljavanja u Srbiji vodi kao ljude bez zanimanja, iako oni ponekad imaju i srednju školu, ili imaju dobro poznavanje kompjutera ili jezika. “To samo pokazuje da je riječ o problemu s mnogo nijansi, kojima mediji, međutim, ponekad pristupaju pojednostavljeno iako su objavili i veliki broj kvalitetnih tekstova.

Centar za istraživanje javnih politika preporučuje da se mediji posvete praćenju položaja “ranjivih skupina” i kada one nisu u žiži kreatora javnih politika. U te svrhe bi novinari trebalo da se upute na teren i posvete i analizi uzroka siromaštva ili drugih nedaća Roma – inače, oni ne mogu ispunjavati “ulogu kontrolnog faktora u društvu i poštivanju ljudskih prava”, kako na novinarstvo, između ostalog, gledaju spomenuti centar i Forum Roma Srbije.

Izvor: dw.com/sr/