Srbija: Romi, narod najranjiviji

Srbija: Romi, narod najranjiviji

Romska zajednica treba svaku moguću pomoć FOTO D. Ristić/OK Radio

Romska zajednica najsiromašnija je nacionalna zajednica u Srbiji i 90 posto njenih pripadnika nema stalno zaposlenje i korisnici su socijalne pomoći.

Ista je, ako ne i gora, situacija i u Vranju, ma šta lokalna i šira zajednica radile po ovom pitanju.

SRBIJA – Predsjednik Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine Srbije Vitomir Mihajlović ocijenio je na konferenciji za novinare da druge manjinske zajednice nemaju problem pri učenju svog jezika, zapošljavanju, kao ni problem uključivanja u javne institucije.

On je kazao da pripadnika romske zajednice nema u parlamentu, izvršnoj vlasti, sudstvu, policiji ni u lokalnim samoupravama.

Vranje je jedna od rijetkih samouprava u Srbiji u kojoj je jedan od vijećnika Rom, Dejan Bajramović, koji se bavi pitanjima nacionalnih manjina, etničkih zajednica i nevladinih organizacija.

– Prioritet gradske vlasti je rješavanje infrastrukturnih problema romskih naselja.

Spontano nastala naselja preko 50 godina nemaju riješene kanalizacijske, vodovodne mreže i ostale infrastrukturne potrebe, sve što je potrebno za kvalitetu života stanovnika tih naselja u 21. stoljeću.

Dejan Bajramović

Dejan Bajramović

U vranjskoj romskoj zajednici veliki je problem i neriješen pravno imovinski status romske osobne vlasništva.

Ostavinski postupci među Romima nisu riješeni još iz vremena naših pradjedova, koji su uvjet za urbanističko rješavanje romskih naselja.

Naš zadatak je rješavanje ovih problema u dva romska naselja na području grada Vranja i gradske opštine Vranjska Banja, iu tom smislu smo pokrenuli prve, osnovne nacrte detaljnih planova regulacije romskih naselja – kaže za OK Radio Bajramović.

Mnogo nevladinih, ali i vladinih organizacija pokušavaju poboljšati život Roma, a jedna od njih je i Forum za etničke odnose.

Dusan Janjić: OK Radio

Dušan Janjić: OK Radio

Predsjednik ove organizacije koja tijesno surađuje sa romskim Nacionalnim Vijećem Dušan Janjić kaže da su Romi zajednica u najtežem položaju u socijalnom, gospodarskom i političkom smislu u Hrvatskoj i Europi.

– Srbiji treba strategija održive nacionalne politike koja bi prije svega naglasak stavila na integraciju i uključivanje nacionalnih manjina – kazao je Janjić na konferenciji za tisak.

Ipak, glavni problem romske zajednice u Vranju svakako je pitanje migracija, ili, kako se to ovdje popularno zove, “lažno azilanstvo”.

Velika većina vranjskih Roma u zemljama zapadne Europe traži azil, pa i ako ga ne dobije, ipak nekoliko mjeseci živi na račun zemlje domaćina, a ako usput štedi i nešto i radi, ozbiljnu količinu novca donese sa sobom pri povratku kući.

Mnogi od njih, naročito oni koji su odavde otišlu krajem devedesetih i početkom 20. stoljeća, sada imaju i boravišne

Nebojsa Silistarević

Nebojsa Silistarević

vize u europskim zemljama, pa ovaj trend postaje najozbiljnija zarada koju Romi mogu ostvariti ovdje.

– Praktički gledano, jedini izlaz za Rome su te migracije ka zapadnoeuropskim zemljama. Migracija je Romima donijela mnogo dobroga. ali i lošeg.

Dobro je to da su Romi ekonomski ojačali i stabilizirali a loše je da su se religijski podijelili baš iz razloga da su podigli svijest na jedan viši nivo, pa mogu izgubiti svoj identitet.

Migracije Roma su promijenile tradicionalni način života ove zajednice na sve moguće načine.

Sada su Romi ekonomski neovisni i stabilni, kulturno napredni, njihova djeca imaju besplatno školovanje i svijest im je daleko, daleko promijenjena – kaže Nebojša Silistarevic, jedan od najpoznatijih romskih aktivista na jugu Srbije.

Osman Balić

Osman Balić

Slično mišljenje kao i Silistarevic ima predsjednik Jurom centra Osman Balić koji je čak uputio “molbu njemačkim vlastima da u najvećoj mjeri ako mogu zadržati te ljude u svojoj zemlji, najviše zbog njihove djece”.

On je podsjetio da su se Romi koji su otišli iz Srbije u njemačko društvo integrirali za par godina, a da im to nije pošlo za rukom u Srbiji ni za 50 godina, ili čak 11 stoljeća koliko tu žive.

Balić je podsjetio da su istraživanja pokazala da 75 posto mladih Roma svoju budućnost ne vidi u Srbiji, ali i da je etnička distanca sve veća i veća.

Ali, Romi se, htjeli ili ne, sve više vraćaju u svoja mjesta rođenja, što svima, i njima i državi, stvara dodatne probleme.

Stalna koordinatorica UNDP u Srbiji Irena Vojačkova Solorano ocijenila je na konferenciji za novinare da provratak više tisuća Roma iz zemalja EU kojima je odbijen zahtjev za azil i njihova reintegracija u srpsko društvo predstavljaju veliki teret za državni sustav.

Ovo se posebno odnosi na općine i gradove, koji su dodatno suočeni s problemom nezaposlenosti, unapređenjem

Irena Vojackova Solorano, foto Marko Rupena

Irena Vojackova Solorano, foto Marko Rupena

obrazovanja, zdravstvene i socijlane zaštite.

– Broj ljudi koji moraju vratiti raste. To je vrlo nesretna tendencija koja se godinama opaža.

Iz Njemačke se u Srbiji godišnje vraća oko 10.000 ljudi, plus jos pet tisuća iz drugih europskih zemalja. To je veliki teret za sustav ali i općine – rekla je Solorano na skupu na kome je predstavljen pilot projekt za reintegracija Roma povratnika u Srbiju.

Prema njenim riječima, reintegracija predstavlja dodatni teret općinama koje se bore sa nezaposlenošću, obrazovanjem, unapređenjem zdravstvene i socijalne zaštite.

Istom prilikom, predstavnica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Licht izjavila je da je dužnost cijelog srpska društva, ali i pojedinca, da pritekne u pomoć Romima – “najranjivijim od najranjivijih” koji su morali nadju dom negdje drugdje, jer ga u Srbiji nisu imali .

Sonja Licht

Sonja Licht

Prema njenim riječima, odbijenicu u zemljama EU dobiva 99 posto njih i prinudjeni su da se vrate u Srbiju.

– Bez obzira što je taj problem prepoznat u dokumentima, u stvarnom životu se i dalje ne čini dovoljno da se nadje mogućnost da se oni ponovno integriraju u pravi život, odnosno usudila bih se reći, da se prvi put integriraju u Srbiju – rekla je Licht .

Ona je navela da je tijekom dekade romske inkluzije, postalo jasno da su zapošljavanje, obrazovanje djece, ali i cijele obitelji, kao i stanovanje, njihovi osnovni problemi.

Državni tajnik Ministarstva za rad Nenad Ivanišević ocijenio je da jačanje socijalne infrastrukture potrebno u mjestima gdje se tradicionalno vraća najveći broj ljudi u readmisiji – a to je, kako je dodao, na jug Srbije.

– Cilj je obnoviti vrtiće i škole, domove zdravlja. To su osnovne stvari, očekujemo vrlo brzo formiranje vlade, akcijski

Nenad Ivanišević

Nenad Ivanišević

plan koji će definirati sve važno za realizaciju strategije za inkluziju Roma – rekao je Ivanišević.

Ivanišević je dodao da je važno imati u vidu da se vraćaju i ljudi koji ne pamte kada su otišli iz Srbije, koji nisu željeli da se vrate i da su te činjenice veliki izazov za sve zaposlene u socijalnoj zaštiti.

Izvor: okradio.rs