Srbija: Romi drugi po brojnosti nacionalnih manjina

Srbija: Romi drugi po brojnosti nacionalnih manjina

Foto: Prva romska parada 2015. Marko Todorovic

Republika Srbija je u etničkom smislu multinacionalna zajednica. Pored Srba (83,3 posto), najbrojniji su Mađari (najzastupljeniji su u Regiji Vojvodine), zatim Romi (Regija južne i istočne Srbije i Regija Vojvodine) i Bošnjaci (pretežno žive u Regiji Šumadije i zapadne Srbije).

U Srbiji je 2011. godine proveden Popis stanovništva, kućanstava i stanova, čiji su konačni rezultati pokazali da u Srbiji postoji 21 etnička zajednica čija brojnost prelazi dvije tisuće pripadnika.

Srba ima 5.988.150, Albanaca 5809, Bošnjaka 145.278, Bugara 18.543, Bunjevaca 16.706, Vlaha 35.330, Goranaca 7.767, Jugoslovena 23.303, Mađara 253.899, Makedonaca 22.755, Muslimana 22.301, Nijemaca 4.064, Roma 147.604, Rumunja 29.332, Rusa 3.247, Rusina 14.246 , Slovaka 52.750, Slovenaca 4.033, Ukrajinaca 4.903, Hrvata 57.900, Crnogoraca 38.527 i ostalih 17.558.

Odrednica “Ostali” obuhvaća zbirne podatke za etničke skupine koje imaju manje od dvije tisuće pripadnika (Aškalije, Cincari, Česi, Talijani i drugo), kao i za osobe koje su se dvojako izjasnila (Srbin-Makedonac, Mađar-Jugosloven, Crnogorac-Srbin i slično).

U južnoj srpskoj pokrajini Kosovo i Metohija živi najviše pripadnika albanske nacionalne manjine. Posljednji popis stanovništva u kome su sudjelovali pripadnici albanske nacionalne manjine na Kosovu i Metohiji obavljen je 1981. godine. Pripadnici albanske nacionalne manjine bojkotirali su popis 1991. godine, pa su podaci za tu godinu dobiveni procjenom, kao i popis proveden 2002. godine.

Također, ni popisom iz 2011. godine nije obuhvaćena teritorija Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.

Pravni položaj nacionalnih manjina

Republika Srbija je svojim Ustavom i nizom zakona uredila način ostvarivanja ustavno zajamčenih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina.

Njima se, pored prava koja su Ustavom zajamčena svim građanima, jamče i dodatna, individualna ili kolektivna prava. Individualna prava ostvaruju se pojedinačno, a kolektivna u zajednici sa drugima, u skladu s Ustavom, zakonom i međunarodnim ugovorima.

Putem kolektivnih prava pripadnici nacionalnih manjina, neposredno ili preko svojih predstavnika, učestvuju u odlučivanju ili sami odlučuju o pojedinim pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazovanje, obavještavanje i službenu uporabu jezika i pisma, u skladu sa zakonom.

Radi ostvarenja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obavještavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma, pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati svoje nacionalne savjete.

Koristeći to pravo, pripadnici 21 nacionalne manjine konstituisali su svoje nacionalne savjete (Bunjevci, Bugari, Bošnjaci, Mađari, Romi, Rumunji, Rusini, Slovaci, Ukrajinci, Hrvati, Albanci, Aškalije, Vlasi, Grci, Egipćani, Nijemci, Slovenci, Česi, Makedonci, Crnogorci i Savez židovskih općina) i njihovi nacionalni savjeti uključeni su u proces suradnje s nadležnim državnim tijelima.

Pripadnicima nacionalnih manjina jemči se ravnopravnost pred zakonom i jednaka zakonska zaštita. Zabranjena je bilo kakva diskriminacija zbog pripadnosti nacionalnoj manjini.

Pripadnici nacionalnih manjina imaju, pod istim uvjetima kao ostali građani, pravo da učestvuju u upravljanju javnim poslovima i da stupaju na javne funkcije.

Zabranjena je nasilna asimilacija pripadnika nacionalnih manjina, kao i poduzimanje mjera koje bi prouzrokovale umjetno mijenjanje nacionalnog sastava stanovništva na područjima gdje pripadnici nacionalnih manjina žive tradicionalno iu značajnom broju.

Zabranjena je svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta .

Jemči se sloboda misli, savjesti, uvjerenja i vjeroispovijesti, pravo da se ostane pri svom uvjerenju ili vjeroispovijesti ili da se oni promjene prema vlastitom izboru.

Zabranjeno je i kažnjivo svako izazivanje i podsticanje rasne, nacionalne, vjerske ili druge neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti.

U području obrazovanja, kulture i informiranja Srbija podstiče duh tolerancije i međukulturnog dijaloga i preduzima efikasne mjere za unapređenje uzajamnog poštovanja, razumijevanja i suradnje među svim ljudima koji žive na njenoj teritoriji, bez obzira na njihov etnički, kulturni, jezični ili vjerski identitet.

Izvor: rominfomedia.rs