Srbija: Prisilni brakovi i trudnoća prije punoljetnosti

Srbija: Prisilni brakovi i trudnoća prije punoljetnosti

SRBIJA – 85 posto romskih djevojčica u Kruševcu udato je do punoljetnosti, a 70 posto je do 18. godine rodilo prvo dijete, pokazuje istraživanje Udruženja “Romani cikni”. Dramatični rezultati ispitivanja na uzorku od 200 Romkinja ukazuju da ugovoreni brakovi ne samo da nisu iskorijenjeni, već se ta strašna praksa rijetko prijavljuje, teško otkriva i još teže dokazuje.

– Obučene anketarke uspjele su dobiti vrlo iskrene odgovore žena od 18 godina i starijih od 50 godina, u tri romska naselja u Čitluku, Panjevcu i naselju “Marko Orlović” iu više prigradskih sredina. Rezultati su, koliko god da smo se pripremale na njih, bili strašniji od pretpostavki – predočava za “Novosti” sociolog Jasmina Todorović. – Naišle smo i na dva drastična slučaja kod ispitanica koje danas imaju više od 30 godina. Udate su sa devet, odnosno 11 godina, a porodile su se sa 13 i 14 godina.

Nezrele teenagerice nekada vjeruju da je udaja sa 12 ili 13 godina inicijacija u svijet odraslih.

– Od malih nogu se navikavaju učiti kućne poslove – napominje za “Novosti” volonterka Milica Petrović.

Događa se da posljedice ranih brakova budu nasilje i trgovina ljudima. Udatu maloljetnicu nekada tuku članovi nove obitelji, tjeraju je da prosi i da “radi na kontejnerima”. Njihova svjedočanstva mogu se pročitati u zbirci potresnih ispovijesti “O ovome se šuti”, koje su članice Udruženja prošle godine pripremile s volonterkama više organizacija Ženske romske mreže.

– Imala sam 14 godina, a moj muž 15 – svjedoči jedna Romkinja. – Odmah poslije svadbe otišli smo u Italiju, tamo me je čekao pravi pakao. Danima su me tukli da naučim krasti muž, svekar i svekrva. Muž mi je butine bušio nožem i stavljao sol na ranu.

“Brak” u romskoj zajednici još ugovaraju roditelji i obitelji. Iako je većina anketiranih Romkinja protiv prisilnih bračnih veza, vremenom su prestale vjeruju da će otporom spriječiti ranu udaju.

– U okviru istraživanja saznali smo da je policija imala najtočnije pretpostavke u vezi s “tamnom brojkom” sklapanih brakova – kaže Snežana Živković, jedan od osnivača Udruge i sociolog Centra za socijalni rad. – Predstavnici institucija misle da je neophodno da se uspostavi bliža međusektorska suradnja kako bi se izborili sa problemom.

Projekt “Mobilizacija zajednice u borbi protiv ranih, ugovorenih i prisilnih brakova” pokazao je da romske djevojčice često odustaju od školovanja već pri kraju nižih razreda osnovne škole. U teoriji, njihov izostanak s nastave bi trebao alarmirati ustanove da ako ne mogu saznati točan razlog odsustvovanja, slučaj prijave prosvjetnoj inspekciji.

Događa se, međutim, da se sve završi na prekršajnom kažnjavanju obitelji sa 5.000 dinara. Centar za socijalni rad nerijetko bude obaviješten o prisilnom braku tek kada dođe do komplikacija prilikom porođaja maloljetnice i ukoliko nevjesta ostavi bebu.

– Problem je što se uglavnom suočavamo sa izvanbračnim zajednicama i ritualnim sklapanjem brakova, koji se praktički nikada i ne ozvaniče – iznosi Jasmina Todorović. – I kada se prijavi, teško se dokazuje postojanje takvog braka.

ISPOVIJEST

– Kada sam se probudila, bila sam u bolnici. Tamo sam saznala da me je svekar silovao … – glasi dio ispovijesti jedne prisilno udane Romkinje, koja je kasnije pobjegla s ocem u Njemačku. – Sada imam 52 godine, u mirovini sam i imam sve, ali košmar koji sam doživjela uvijek mi je pred očima. Srećom, tu su mi bratanice koje volim kao svoje kćeri, nikada nisam dozvolila da ijedna djevojčica iz moje familije bude udana i prodana na taj način.

PREPRODAJA

Romske maloljetnice u praksi se udaju sa 16,5 godina, uglavnom za mlađe punoljetne Rome, ali bilo je i drastičnih razlika u godinama. Brakovi su ugovarani za zlato, eure, kola, svinje, cigarete … Bilo je i “preprodaja” već “kupljenih” malih supruga, koje samo “proslijede” u neku drugu obitelj.

Izvor: takostojestvari.rs