Srbija: Otvorena diskriminacija prema Romima i Romkinjama

Srbija: Otvorena diskriminacija prema Romima i Romkinjama

Foto: FoNet/ Nenad Đorđević
Autor: M.M.S.

Istraživanje Romaga o zapošljavanju pripadnika / ca romske populacije u Beogradu.

SRBIJA – Pripadnici/e romske populacije i siromašni najviše su izloženi diskriminaciji, a ona je najvidljivija i najčešća u području rada i zapošljavanja.

Ove zaključke prošlogodišnje studije Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti “Odnos građana i građanki prema diskriminaciji u Srbiji” dodatno potvrđuju istraživanja romske organizacije Romag.

Naime, ova romska nevladina organizacija provela je takozvano situaciono ispitivanje diskriminacije prilikom zapošljavanja Roma i Romkinja. Obučeni i unaprijed pripremljeni kandidati romske nacionalne manjine posjetili su tri objekta u Beogradu koja su nudila posao. Prvi je restoran brze hrane, drugi je kafić i treći je tvrtka za špediciju.

U prvom slučaju A. D. je otišla na razgovor za posao, gdje ju je dočekao zaposleni u lancu brze hrane koji joj je sve objasnio oko posla.

– Pokazao mi je što gdje treba da ukucam na kasi, kako naplaćujem jelo, i koje još obveze imam. Bila sam ugodno iznenađena njegovim odnosom prema meni. Međutim, kada se gazda pojavio, vidjela sam šok na njegovom licu koji je upotpunio rečenicom: “Što bre ova ovdje traži?”, Ne obazirući se što sam ja tu. Zatim se okrenuo ka meni kao da se ništa nije dogodilo i pitao me kakva su moja iskustva s radom na kasi. Odgovorila sam mu da nemam, ali brzo učim i da sam do sada radila uredski posao. On je na to slegnuo ramenima i rekao: “E, pa da, to je problem. Vidiš, imena kineskih jela su vrlo komplicirana i treba mnogo vremena da se uđe u suštinu jela i da se zapamte da se ne bi pogriješilo i ukucalo pogrešno jelo , tako da bi to mogao biti problem. ” Zatim je rekao da će mi se javiti iako nije uzeo moj broj mobitela i prišao momku za kasom i prigušenim tonom mu rekao: “Nemoj samo da joj daješ da prilazi kasi.” Onda se okrenuo i otišao.

U drugom slučaju, na oglas za posao u beogradskom kafiću javila se M. P., kojoj je rečeno da dođe na razgovor, da iskustvo nije potrebno, da je “gazda najdivniji na svijetu i da nakon mjesec dana svi budu prijavljeni za stalno”. Istraživačica Romaga je na kraju tog razgovora napomenula da je Romkinja “da ne bi bilo neugodnih iznenađenja”. Kad je sutradan pozvala potvrditi dolazak, osoba s kojom je prijašnji dan pričala rekla joj je da joj je žao, ali da je njen gazda “već našao konobaricu”. Kad je nakon toga druga istraživačica pozvala isti kafić, rekli su joj da je mjesto upražnjeno i da može doći na razgovor.

Istraživači Romaga su isti test proveli s tvrtkom koja se bavi špedicijom i koja je objavila natječaj za vozača. Romski istraživač je u telefonskom razgovoru s direktorom ispričao svoju impresivnu radnu biografiju, nakon čega mu je ovaj oduševljeno rekao da odmah može doći i počne raditi. Sutradan je M. N. otišao na posao s diplomama, potvrdama o radnom iskustvu i preporukama, ali se i on susreo najprije sa iznenađenom tajnicom, a onda i sa direktorom, koji mu je rekao da se u međuvremenu pojavio bolji kandidat. Kao iu drugom slučaju, ispostavilo se da je i ovo bila laž.

percepcija
Osim što se romska i LGBT populacija kao i siromašni vide kao najviše diskriminirane skupine u području rada i zapošljavanja, prema istraživanju Povjerenika, posljednjih godina se povećala spremnost građana/ki da prijave diskriminaciju državnim institucijama. U odnosu na istraživanje iz 2013. godine, najviše je povećan postotak građana/ki koji bi se u slučaju diskriminacije obratili instituciji Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti, kao i policiji. Dok je 2013. godine 2 posto građana/ki navelo da bi se obratilo Povjereniku, 2016. godine je tu spremnost izrazilo 18 posto. Ovaj podatak se poklapa s trendom povećanja pritužbi pred ovim tijelom.

Izvor: danas.rs